Park prirode Biokovo: Najljepši prirodni biser Dalmacije

Biokovo obiluje brojnim biljnim i životinjskim vrstama, pa se u ugodnoj šetnji mogu susresti rijetke ptice grabljivice poput zlatnog surog orla te mnoge druge rijetko viđene životinje. Životinjski svijet Parka prirode Biokovo još uvijek nije u potpunosti istražen, ali zanimljiv je podatak da je pronađeno preko 200 vrsta iz 19 porodica leptira, dok su od vodozemaca viđeni pjegavi daždevnjak, mali vodenjak, velika zelena krastača i gatalinka. Osim bukve, jele i crnog dalmatinskog bora, među biljnim vrstama mogu se vidjeti i one endemske kao što su primjerice biokovsko zvonce i slava klisura.

Divokoze na Biokovu

Vuk, ris, divlja mačka, divokoze…

– Od velikih zvijeri na području Parka sve je učestaliji vuk, a prisutni su ris i divlja mačka. Posebno je značajno prisustvo divokoze i muflona koji su uneseni u područje Parka 60-tih godina prošlog stoljeće, te divokoze koja je reintroducirana u ovom razdoblju i vrlo uspješno se prilagodila planini Biokovo. Broj grla bio je najveći u 80-tim godinama i prema procjenama je iznosio oko 1200 komada. Prekomjernim izlovom, krivolovom te prisustvom vuka kao vršnog predatora, prema zadnjim provedenim istraživanja je bitno smanjen i danas boravi oko 350-400 komada ove lovne divljači – objasnio je ravnatelj Nenad Bekavac.

Javna ustanova Park prirode Biokovo, koja je osnovana odlukom vlade RH 1998. godine, nastavila je vrlo intenzivni znanstveni rad prvog inicijatora osnivanja Parka prirode, franjevca, dr. Jure Radića. U skladu sa svojim financijskim mogućnostima, javna ustanova provodi brojna znanstvena istraživanja, prvorazredno Natura 2000 vrsta, a u tijeku su istraživanja vuka, surog orla, vrtne strnadice i voluhara, također geološka  i biospeleološka istraživanja, imajući u vidu da je na području Biokova rekognisticirano više od 400 speleoloških objekata s prisustvom brojnih endemskih vrsta.

Botanički vrt Koština

Botanički rezervati

Ono što se zasigurno treba posjetiti je botanički vrt Kotišina zbog očuvanosti izvorne vegetacije parka, gdje se može vidjeti raznolikost biljnog svijeta. Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina, na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara, i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Od Makarske je udaljen samo 3 kilometra, a do njega se može stići automobilom. U sklopu hrvatskog obilježavanja “Tjedna botaničkih vrtova” i ove godine će biti organizirano tradicionalno događanje te edukacija djece predškolskog odgoja, uz stručno vođenje djelatnika Javne ustanove Park prirode Biokovo. Kao posebni botanički rezervati, u Parku prirode su izdvojeni: rezervat Sv.Ilija – Šibenik – Štropac, koji obuhvaća padine od Sv.Ilije preko Šibenika do Štropca (782 ha), te još rezervat Troglav – Sv. Jure najviši vrh Biokova s kojim čini cjelinu (106 ha). Geomorfološki rezervat je i Ovčje polje koje je nadaleko poznato.

Jedan prirodni fenomen, današnja prirodna i turistička atrakcija, je spomenik jednoj nesretnoj ljubavi nazvan “Nevistina stina”. Naime ,legenda kaže da se djevojka iz Dalmatinske zagore htjela udati u Primorje, što je njenu majku razljutilo, te je svoju kćer na svadbenu povorku ispratila riječima: : – Kad more ugledala, dabogda se okamenila! Na kraju se ta kletva ostvarila, a dokaz tome su stijene u obliku konja s mladencima, pogače i burače za vodu koje su se radile od mješina. Ako se pažljivo pogleda, može se vidjeti i mladenkin veo koji je u tom trenutku vjetar skinuo s njezine glave, a i cijelu povorku svatova koja je išla za njima.

U Parku je moguće individualno i organizirano planinarenje. Posjetitelji na osnovu svojih fizičkih sposobnosti i prema svojim željama mogu birati lake, srednje teške i teške planinarske ture, kao i kombinaciju pješačkih tura sa prijevozom.

Kapelica

Sveti Jure – najviša cestovna točke Republike Hrvatske

Na Biokovu se nalaze brojne planinarske i pješačke staze te je Javna ustanova u suradnji s HGSS-om izradila posebnu planinarsku kartu koja je dostupna u prezentacijskim i info centrima Javne ustanove. Na području Biokova je i jedno uređeno penjalište “Vilovića stina” u Brelima. Smatra se i jednim od najstarijih, uredili su ga austrijski penjači u ranim 80-tim godinama prošlog stoljeća.

Biokovo je  u smislu individualnog planinarskog posjećivanja ujedno i vrlo zahtjevna i izazovna planina te u pripremi posjećivanja iz kuta sigurnosti treba posebno voditi računa, Kao planina tako blizu moru predstavlja poseban izazov i  o ovim činjenicama u posjećivanju treba posvetiti posebnu pozornost.  Vožnja biciklom predviđena je asfaltnom biokovskom cestom (23 km), od ulaza u Park do najvišeg vrha Sv. Jure – 1 762 m nm, najviše cestovne točke Republike Hrvatske, uz osobiti oprez s obzirom da cesta ima samo jednu traku s ugibalištima i da njome za vrijeme turističke sezone prometuje veći broj automobila, kombi-buseva i motocikla. Letjelište „Pržinovac-Biokovo“ nalazi se u Parku prirode Biokovo, a namijenjeno je letenju ovjesnih jedrilica i parajedrilica u svrhu sportskog i rekreativnog letenja.

Oni koji posjećuju park prirode istraživačkim povodom dolaze do mnoštvo tragova koji ukazuju na suživot čovjeka i planine, kao što su arheološki ostaci, crkvice, kapelice i pastirski stanovi. Do najvišeg vrha Biokova Sv. Jure (1762 m), osim planinarskih staza, vodi i cesta duga 23 km, koja je ujedno i najviša asfaltirana cesta u Hrvatskoj. Sa Svetog Jure se pruža fantastičan pogled na Makarsko primorje, otoke i Zabiokovlje. Za vrijeme sunčanih dana je čak moguće vidjeti planinu Monte Gargano u Italiji, udaljenu preko 200 kilometara. Osim vrha Sveti Jure, na grebenu Biokova je još devet  vrhova iznad 1000m: Troglav (1658m), Sveti Ilija (1642m), Šćirovac (1619m), Kimet (1536m), Veliki Šibenik (1467m), Vošac (1421), Sutvid (1332m), Sveti Roko (1228m) i Bukovac (1262m).

Pogled s Biokova

Sudar klima

Na Biokovu je granica dviju klima, mediteranske i kontinentalne, pa to uvjetuje specifičnu klimu Biokova. U općim klimatskim značajkama treba istaknuti toplinske inverzije, okomita strujanja niz padine i vjetrove fenskog tipa jer sve navedeno doprinosi raznolikosti klime. Na ovom području prevladavaju vjetrovi sa sjeveroistoka. Od toplijih primorskih vjetrova najveću važnost za vegetaciju ima jugo, a od kopnenih bura.  Temperaturne razlike u toku dana i noći su znatne, osobito u dolinama. Ljeti se preko dana u dolinama zrak jače zagrije i zato su ljetni dani vrući, a noći hladne. Za zimskih noći i dana temperatura zraka može biti i do 10 stupnjeva niža u kotlinama i riječnim dolinama negoli na okolnim vrhovima. Svi viši, istureniji položaji, su zimi topliji.

Na području Parka prirode Biokovo nalazi se i nekoliko objekata za hranu i piće, odnosno na širem području  Biokova se nudi bogata ponuda domaćih specijaliteta koji se nalaze u sada već popularnim konobama i restoranima.

Spomenimo i dane kada je itekako živo na Biokovu s obzirom na to da se njeguje tradicija obilježavanja raznih bitnih datuma, kao i kulturnih događaja: Dan zaštite prirode i Međunarodni dani biološke raznolikosti (24.5.), Svjetski dan voda (25.3.), Međunarodni dan planina (12.11.), Dan planete zemlje (23.4.)…

Sportske aktivnosti i planinarski turizam

– Javna ustanova posebno promiče aktivni i sportski doživljaj planine i ove godine će u sklopu obilježavanja značajnih datuma zaštite prirode  biti suorganizator tradicionalne međunarodne brdske trke “Makarska-Vošac”, međunarodne biciklističke utrke “Makarska-Sv.Jure”, atletske trke “1000 metara”, a  i sudjelovati aktivno u skupu planinara Dalmacije – ponosno će ravnatelj.

Planinarski turizam ima visoku perspektivu i prvorazredno je povezan s radom planinarskih društava na području Biokova. Činjenica je da na području Biokova ima više planinarskih kuća koje  danas prvorazredno služe domaćim planinarima i članovima društava. Za razvoj planinarskog turizma je potrebno izgraditi planinarske domove koji će imati viši standard od postojećeg i svoja vrata imati stalno otvorena svim posjetiteljima  koji žele uživati u ovoj vrsti posjećivanja Parka prirode.

– Javna ustanova je stavila u proceduru prijedlog Prostornog plana Parka prirode čijim donošenjem je otvoren prostor za legalizaciju postojećih planinskih kuća, obnovu i izgradnju dva nova planinarska doma, jednog na predjelu Vošac, drugog na predjelu Kaoci-Zagvozd. Posebno nas raduje otvaranje potencijala posjećivanja  sjeverne padine Biokova što je do sada bilo marginalno. U suradnji s Hrvatskim šumama kao našim partnerom u prostoru, ove godine  će se aktivirati nova zona posjećivanja sa sadržajima koji će omogućiti bolju interpretaciju zaštićenog prostora i održivi razvoj kroz nove sadržaje. Broj turista koji, pored mora, žele uživati i u posjećivanju  planine svake godine raste tako da smo po tom pitanju zadovoljni. To pred nas postavlja još veće izazove u smislu sigurnosti posjećivanja i u tom smjeru, zajedno sa HGSS-om, pokušavamo postavljati nove standarde.

Do 10.000 posjetitelja godišnje

Park prirode je prošle godine uveo ulaznicu za pješački ulaz u Park s cijenom od 25 kuna. U cijenu ulaza integrirali su suvenir-razglednicu s promotivno-interaktivnim CD-om i policom osiguranja od eventualnih nesretnih slučajeva do vrijednosti od 400.000 kuna. U suradnji s HGSS-om svakom posjetitelju je uz cijenu od 25 kuna dodatno dostupna profesionalna karta s planinarskim stazama.

S obzirom da je na području Biokova više od 40 markiranih staza s obje strane planine, teško je kontrolirati sve ulaze i statistički imati zvaničan podataka o pješačkom posjećivanju. Prema procjenama baziranim na podacima Ustanove i planinarskih društava na području Parka taj broj se kreće između 8-10.000 posjeta godišnje.

Biokovo kao jedino područje u  državnom rangu zaštite na području Splitsko-dalmatinske županije ima veliki potencijal, kako u znanstvenom i istraživačkom smislu tako i u pogledu svih elemenata održivog korištenja i doprinosa turizmu Županije.

Strategija Javne ustanove je  provoditi zaštitu fundamentalnih vrijednosti zbog kojih je ovo područje i proglašeno parkom  prirode, a ujedno donijeti Prostorni plan koji će svim dionicima prostora omogućiti vlastite razvojne ciljeve usuglašene sa zaštitom prirode.

Izvor: DalmacijaNews