O POVIJESTI PAŠKOG KARNEVALA
Na otoku Pagu karneval se do druge polovice 20. stoljeća održavao samo u gradu Pagu. Međutim, nije poznato kada je karneval u Pagu prvi puta organiziran. Prvi pisani dokaz o postojanju Paškog karnevala dolazi iz sredine 19. stoljeća („Zora Dalmatinska“, broj 20.) gdje se donosi tekst Paške robinje te se navodi kako se Paška robinja izvodi u vrijeme karnevala, te da dapače, karnevalska događanja počinju izvođenjem Robinje. Dramaturška struktura Paške robinje potvrđuje takav navod jer Robinja završava pjesmom i kolom. Ukoliko je u 19. stoljeću postojala tradicija izvođenja Robinje kao početka karnevala, to znači da je karneval već morao biti uhodan. Ukoliko je bio uhodan, a u što nema sumnje, to nadalje znači da je morao postojati i znatno prije 19. stoljeća. Paški karneval se sastoji od niza elemenata i raznih utjecaja, on sadržava modificirane pastirske igre, decentne zabave pod maskama i osobito karnevalski humor. Uz to, u Paškom karnevalu vrijedi pravilo da je u karnevalu sve dozvoljeno pod čime se misli kako se osobe pod maskama smiju slobodnije ponašati, ponajviše u smislu muško -ženskih odnosa. U Paškom karnevalu vidi se utjecaj pridošlog stanovništva u 16. stoljeću, ali i snažan utjecaj Venecijskog karnevala. U obliku u kojem se danas izvodi Venecijanski karneval je prvi puta održan 1296. godine. Odlukom Velikog vijeća grada Paga, Pag se u 14. stoljeću priključio Veneciji, tada jednoj od najvećih vojnih i gospodarskih svjetskih sila. Tijekom 15. i 16. stoljeća utjecaj Venecije na život u Pagu je nesporno velik. Dokaza za to ima dosta, no spomenimo samo nošnju, razna slatka peciva (baškotini, kolaciči) i veziva (čipka i merlić). Premda ulazimo u polje nesigurnih pretpostavki, ipak možemo reći kako je Pag sigurno prihvatio i nešto od Venecijanskog karnevala kojem je Paški karneval i danas u mnogim elementima sličan. Da bi smo došli do opisa suvremenog oblika Paškog karnevala moramo i dalje tragati za izvorima kojih, međutim, nema dovoljno. No, neke činjenice su pouzdane. Kada govorimo o karnevalu u Pagu treba spomenuti nespornu činjenicu, a to je da se karneval održavao samo u kršćanskim zemljama, a grad Pag od 7. stoljeća pripada kršćanskom okruženju. Je li to dovoljan razlog za pretpostavku kako je u Pagu karneval postojao već vrlo rano, možda već u 9. stoljeću kada je Crkva odredila da je u ponedjeljak i utorak uoči Čiste srijede ili Pepelnice obavezan post? Možda, no za to nema dokaza. Nedjelja prije Pepelnice ili Čiste srijede (Cista srida) nazvana je dominica carnis privii, odnosno nedjelja bez mesa. Neki znanstvenici smatraju kako je upravo dominica carnis privii zaslužna što se pojavila riječ karneval, što se objašnjava hrvatskom riječju mesopust, odnosno dan bez mesa-post bez mesa, a koja se u hrvatskom jeziku prvi puta pojavljuje 1782. godine. U svakom slučaju, sigurno je kako je karneval od 9. do 15. stoljeća značio razdoblje u godini u kojem se održavaju razne svečanosti prije početka Korizme tijekom koje traje četrdesetdnevni post. Međutim, karneval je sve samo ne ono što je Crkva smatrala da bi ponedjeljak i utorak pred Čistu srijedu trebali biti. Karneval je postao vrijeme vrlo slobodnih zabava, uz obilje jela i pića. Ta se promjena dogodila u Renesansi (14.-16. st.). Skromne karnevalske zabave koje su se svodile na obiteljska druženja u vrijeme Renesanse postaju nešto sasvim drugo, postaju zabave (plesne, dramske i sl.) pod maskama i tada počinje vrijediti pravilo kako je u karnevalu sve dozvoljeno. U 15. stoljeću Pag je bio bogat grad, a Pažani su u to vrijeme poduzeli najveći pothvat u svojoj povijesti – preselili su se u novoizgrađeni grad. Utjecaj Venecije na život u Pagu u to je vrijeme iznimno velik. Pažani su putovali u Veneciju, ali i Venecijanci su dolazili u Pag. Sve je to moralo imati određenog utjecaja na Pag pa onda vjerojatno i na Paški karneval. Možda je karneval postojao u Pagu i prije Renesanse, a na postojeće karnevalske običaje dodani su neki elementi Venecijanskog karnevala. Ukoliko je u Pagu karneval postojao prije Renesanse tada je morao sadržavati elemente starih, takozvanih poganskih običaja ispraćanja zime i dočekivanja proljeća. U starom Rimu su se održavale Saturnalije (od 17. do 24. prosinca) koje sadržavaju neke elemente koji su zanimljivi i za karneval. Saturnalije su imale velik utjecaj na organiziranje sličnih događanja u većem dijelu Mediterana. Otok Pag je dio Mediterana pa nije isključeno da su Saturnalije imale utjecaj i na neke običaje u Pagu. Bilo bi, dapače, čudno da nisu jer su Rimljani bili na Pagu već u 1. stoljeću n. e., među ostalima i vrlo moćna obitelj Kalpurnija. Spomenuli smo kako je riječ karneval nastala od izraza dominica carnis privii, no po drugoj teoriji riječ karneval nastala je od izraza carrus navalis, a što znači „brod na kotačima“. Brodovi na kotačima bili su dio starorimskih Saturnalija, a označavale su završetak poljoprivrednih radova. Saturnalije su podrazumijevale veselje i međusobno darivanje, a veselje i darivanje je i dio karnevalskih običaja. No, kada se govori o Saturnalijama i suvremenom karnevalu, pa tako i Paškom nešto je drugo važno. Posljednjeg dana Saturnalija gospodari i robovi su se izjednačavali u pravima, pa su robovi mogli gospodariti što je bila simbolična predaja vlasti. Predaja vlasti danas je obavezan dio svih karnevala pa tako i Paškog karnevala. Vjerojatno su na Pagu postojali neki običaji slični karnevalu koji su tijekom 8. i 9. stoljeća prihvaćanjem kršćanstva modificirani, a do 15. stoljeća karneval je u Pagu poprimio uniformirani oblik koji se zadržao do sredine 19. stoljeća. Karneval je postao zabava ispunjena veseljem, pjesmom, plesom, uz vrlo slobodno ponašanje žena i muškaraca pod maskama. Postoji nekoliko istraživanja (jedno je provedeno i u Pagu 1988. godine) koja dokazuju kako je gotovo 60 posto brakova nastalo od veza sklopljenih na karnevalskim zabavama. Nema razloga mistificirati karneval kao razdoblje u kojem su se sklapale ljubavne veze jer su okolnosti navodile na to. Naime, sudionici karnevalskih događanja bili su pod maskama i kontakt je bio lakši, a pristup jednostavniji. Na karnevalima u Pagu, dok se još održavao u obiteljskim kućama muškarci su stajali na jednoj, a djevojke na drugoj strani (Sremac, Usmiani). Muškarci su, uvjetno rečeno, kupovali ples s djevojkom, nekada slatkišem, nekada narančom, odnosno onim s čime se u određenim povijesnim razdobljima raspolagalo. Mladići su pristupali djevojkama prvenstveno radi plesa i zabave, ali ne samo zbog toga. Kada bi mladić pristupio djevojci s kojom je želio vezu, poklon je bio bolji, ljepši i bogatiji i time se pokazivala jasna namjera. Djevojka je poklon mogla odbiti što bi najčešće značilo i odbijanje veze ili ga je mogla primiti što je obično značilo prihvaćanje veze. Dakle, jedan važan element karnevala prisutan u Europi (kupovanje ili „bilježenje“ plesa) nalazimo i u nekadašnjim karnevalskim običajima u gradu Pagu. U Europi je i prije Renesanse postojao običaj da se djevojka, nakon što navrši određenu dob (negdje 14, negdje 16, a negdje 18 godina) predstavi javnosti, odnosno na simboličan je način označen njezin ulazak u društveni život što među ostalim podrazumijeva i pronalaženje partnera. Vrlo često se to radilo u vrijeme karnevala. U Pagu su u 18. i 19. stoljeću djevojke prvi puta javno izlazile (uz obaveznu pratnju roditelja) upravo u vrijeme karnevala i to još jedna poveznice s karnevalskim običajima Europe. O pojedinim razdobljima povijesti paškog karnevala govorit ćemo u drugom tekstu, a ovdje treba spomenuti kako je Paški karneval u obliku u kojem danas postoji nastao od Preporoda (19. st.) do 1929. godine. U doba Preporoda obnovljena je stara svakodnevna odjeća živih boja koja je nazvana narodnom nošnjom, ponovno su se počeli izvoditi pučki napjevi, počela se češće izvoditi Paška robinja, obnovljeni su svi običaji koji su dokazivali nespornu povezanost grada Paga s Hrvatskom. Zadarski glazbenik Šime Dešpalj je 1929. godine uglazbio Paško kolo koje od tada na karnevalu izvodi limena glazba. Od 1929. do danas u Paškom karnevalu nije bilo značajnih izmjena. Paški karneval umnogome je sličan karnevalima koji se održavaju u svim kršćanskim zemljama, no ima dva elementa koji ga čine drugačijim od svih karnevala na svijetu. Paški karneval ima Paško kolo i jedini ima pučku dramu koja se neprekinuto izvodi najmanje dva stoljeća. Do početka devedesetih godina 20. stoljeća Paški karneval je bio jedan od najbolje organiziranih karnevala u Hrvatskoj, a zbog svoje izvornosti bio je zanimljiv povjesničarima, etnolozima i drugim znanstvenicima. Uz Senjski i Riječki, Paški karneval bio je i najpoznatiji u Hrvatskoj. Od početka devedesetih godina 20. stoljeća karneval se počeo organizirati u gotovo svim gradovima pa premda Paški karneval više nije jedan od tri karnevala u Hrvatskoj ipak je ostao jedinstven, po mnogo čemu originalan, a za Pažane je karneval bio i ostao običaj od najvećeg značenja.
Materijali su korišteni iz knjige Josip Portada “Paški karnevali”, Edicija kulturna baština grada Paga, Centar za kulturu i informacije Pag, 2010. god.
Posebna zahvala portalu pagpress.com