Povijest vinogradarstva u Zagorju i Slavoniji

Vinogradarstvo spada u red najznatnijih gospodarskih privreda, a vino medju poglavite zemaljske proizvode; jer daje uz težitbu žita i šuma viši godišnji srednji prihod, no ikoja drnga gospodarska grana. Osobiti vinski priedjeli pro­stiru se uz primorje, pa prigorjem alpinskih ogranaka medjn Dravom i Kupom sve do sremskih Karlovaca. Najmanje pako dolazi vinograda na južno-hrvatskoj visoravnii, gdje je radi visine tla i oštroga podnebja maleni obseg vinograda. Vinogadi obsižu u ukupno 113052 jutara, ili 1*50 postotaka od ukupne površine. Od toga ima

Time su dakle ovi krajevi (osim visočine) vinogradarstvu vrlo povoljni, a mogao bi prema naravi zemljišta obseg vino­grada i veći biti. Uz ekstenzivnu težitbu, koja se ponajviše tjera, i uz taj daleki prostor, kojim se vinogradi protežu, ne- može ni proizvod biti jednolik, već dolaze vina najrazličitije vrsti, od najprostije do najfinije vrsti. Ova velika razlika vinske • vrline potiče od više ili manje naprednijega vinogradarenja, ponajviše pako od boljega i lošijega nasada s jedne, a s druge strane od veće ili manje pomnje i vještine u postupanju širom i vinom u pivnici. Pogledom na nasad dolazi medju raznimi vrstom trsovlja (sorti loza), što no se uzgajaju, dosta takvih, koji su za ov­dašnje tlo prikladni, jer daju dobro vino; ali s ovakovimi po- miešane su i takve vrste, koje su se izrodile, da se samo na štetu boljih vrsti razplodjuju. Pomladjivanja vinograda izvadja se obično grebeničanjem, pri kojem se poslu sve do novijega vremena malo obziralo na to da su se izmedju svakojakih trsnih vrsti ne samo dobre grebeničile, već su se i loše vrsti pomladjivale i množile, što je ne samo na količinu, no i na kakvoću priroda vrlo štetno djelovalo.

U red najobičnijih trsnih vrsti broje se: šipelj, ranina, slaščina, bjelina, pušćak, lipovina, lipovina drobna, plavec, plavec žuti, kliešćec, žutabiel, šopatna, ovnek, braničevka biela, smederevka, zelenika, imbrina ili kraljevina, peles, vranek, kapčina, braničevka crna (kadarka), crni klešćec, kosovina, kapčina, crnina, krmežina.

Osim navedenih ima još i drugih vrsti, a izmedju svih tih zastupane su u starijih vinogradih najvećma: bjelina, lipovina, ranina, moslavac zelenika, javor, a mjestimice kraljevina, kosovina, crnina, peles i kapčina. Ostale su pako vrsti medju prije pomenutimi više ili manje pomiešane. Kad se uzme obzir, da su domaće te vrsti koliko po dobi zrienja toliko i po slastnosti i kiselosti groždja vrlo različite, pa da se bere obično kad je groždje najsočnije, te . da se riedko prebira, već se različite boje i vrsti i nejednako zrelo groždje jedno s drugim mieša, time vino iz razne * smješe dobiveno neima pravoga karaktera, i da se prema tomu, kako su bolje ili lošije vinske vrsti u kojem vinogradu zastupane, bolji ili lošiji produkt dobije.

Uz ove mane što nasada, što moštenja, i kraj primi­tivnoga pivničarstva, ostala su hrvatsko-slavonska vina malo ne u inostranstvu nepoznata. To je počelo u novije doba ne samo prosviećene no i iste seljačke vinogradare sve to većma do spoznanja dovoditi, da im valja ovu toli znatnu kulturnu granu većim uvaženjem njegovati, koliko i u vinograde toliko i u pivnice više pomnje i truda ulagati, pa i strukovnoga si znanja nabavljati. I zbilja je vinogradarsto u posljednje doba napredovalo. Jer već i seoski vinogradari krče lošo i izrođjeno trsovje te ga izkusano dobrom vrsti zamjenjuju, a uz rezitbu, okapanje i čišćenje najvećim zanimanjem rade. Vlastela pako stadoše nove vinograde najplemenitijom vrsti saditi, stare pako mješovitoga nasada postupice krčiti i na prerovanoj te na- gnojenoj žemlji takodjer izvrstno trsovje u redove stavljati. Time se sada na sve strane sadi bud dišuća graševina, bud talijanska graševina, traminac, žeravina, dolenka, zatim modra klevanjka, modra kadarka, modra frankovka, modri portugizac i dr. kako gdje koja vrst tlu i položaju prija. S tako ple­menitim trsovjem posadjeni vinogradi množe se u zemlji sva­kom godinom, te sa je u posljednje vrieme u Hrvatskoj i Slavoniji na više tisuća rali šikaija u izvrstne vinograde pre­tvorilo. Kraj toga se jošte većom pomnjom postupa pri berbi, moštenju i vrienju vina.

Medju raznovrstnimi vini najviše su poznata sremska pod imenom dolnjo-karlovačkoga, gušćerovac, moslavac, kalnička, zagrebačka, zagorska i dr., a bakarska vodica i koludar u primorju. Prirod vina u Hrvatskoj i Slavoniji nepokriva samo domaće potrebe, već se izvaža u druge zemlje. Na jednoj rali rodi odsjekom 30, iznimice takodjer 50 i 80 vedara.

Komentari