Teško je u prošlosti suvremena medicina pronalazila putove, kako do umova, tako i do džepova seoskoga stanovništva. Stoga se čovjek uzdao u Boga, te seoslanjao i veoma često bio ovisan o darovima i izdašnosti prirode. Naročito se to odnosilo na blagotvorna i ljekovita svojstva nekih biljaka u narodnoj medicini i alternativnom, tj. prirodnom liječenju. Često su ljudi uz ljekovita nekim biljkama pripisivali i magijska svojstva, pa su poznavatelji takvih biljaka i trava bili cijenjeni i štovani u svojoj sredini.
Kasnije je i suvremena medicina pokazala, pa i jedan dio svojih istraživanja utemeljila na spoznaji o učinkovitom djelovanju pripravaka (masti, kreme i čajevi) od nekih biljaka i trava u liječenju raznih bolesti.
Zaduva ili astma
Astma je jedna od najčešćih bolesti modernog doba.
Karakteriziraju ju simptomi, koji se ponekad javljaju, a onda nestaju – kašalj, otežano disanje, zviždanje u bronhima i plućima.
Astma nije bolest pluća – njezin uzrok je nepravilan rad imuniteta. U većini slučajeva astma je povezana sa alergijom.
Kada je u okolini prisutan alergen, imunitet reagira na njega i uzrokuje upalnu reakciju u plućima.
Astma je bolest koju karakteriziraju napadaji kašlja te otežanog i čujnog disanja (“piskanja, fučkanja”) koji prolaze spontano. Između napadaja bolesnik je obično potpuno dobro. U podlozi astme je kronična upalna reakcija u dišnim putovima koja ima promjenjiv tijek i intenzitet. U fazama aktivne upale dolazi do stiskanja mišića dišnih putova i pojačanog stvaranja sluzi u dišnim putovima što otežava protok zraka i uzrokuje navedene simptome. Bolest je najčešće alergijske naravi tako da napadaje uzrokuju različiti alergeni. Radi značajne preosjetljivosti dišnih putova astmatičnog bolesnika napadaje mogu uzrokovati i nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije i onečišćenja zraka (duhanski dim).
Prirodni ljekovi za zaduvu (Astmu)
S borića ubrat dvajestak pupova i skuvat i u dvi litre vode, ocidit i kad se oladi metnit meda i to pit cili dan.
Ili u lončiću skuvat dvi šake zobi, ocidit vodu i u nju metnit meda i to pit svako jutro na ćesrce, a dobro je i puno kiseloga mlika i žvakat čelinji vosak (vjerojatno pčelinje saće).
Mlade borove iglice (svjeze, ne sušene) slažu u staklenku naizmjenično sa slojevima šećera (iglice i secer cca 1:1 po tezini) ili meda i ostave da se napravi sirup negdje na suncanom mjestu oko mjesec i pol, zatim procjedi kroz gazu.
Divizma (Verbascum thapsus) – pripravite oparak od 1,5 do 2 grama u šalici kipuće vode pa ostavite da odstoji 15 minuta. Procijedite i pijte tri šalice na dan.
Anđelika (Angelica arhangelica) – ekstrakt korijenja 1:1 u 25-postotnom alkoholu – uzimajte 0,5 do 2 ml triput na dan.
Miloduh (Hyssopus officinalis) – pripravite oparak od 1 do 2 žličice osušenih cvjetova u šalici kipuće vode. Ostavite da odstoji 5-10 minuta, procijedite. Pijte tri šalice na dan.
Čaj od anisa olakšava tegobe kod astme, pomaže i kod ostalih problema s dišnim sustavom, te pospješuje iskašljavanje. (Jedna čajna žlica kuha se u pola litre vode. Procijediti i piti kao sirup po tri puta dnevno jednu žlica, tijekom 14 dana.)
Kod astme pomažu i čaj od zobi, smrekinih grančica, divizme, tratinčice, bijelog sljeza i majčine dušice.