Razvoj školstva u Hrvatskoj i okolici

Poslije g. 1848  nastoji se u gradjanskom pod­ručju, da se svagdje ustroji pučka škola, gdje je god župa, ili gdje to odnošaji zahtjevaju. Pošto je početna obuka velikoj većini jedini duševni kapital, prema tomu se podučava mladež u najobćenitijem svakomu gradjaninu neobhodno potrebitom znanju. Pošto je početna nastava najnovije vrijeme u obje po­lovine austro-ugarske monarkije pučkim školskim zakonom preustrojena, izradjen je po istoj osnovi i za Hrvatsku i Sla­voniju novi pučki školski zakon i udešen prema zemaljskim školskim potrebam da se pučko školstvo prema zahtjevom vremena primjereno razvijati uzmogne. Medjuto je za sada systema scholarum e 1 e m e n t a r i u m temeljnom osnovom početne nastave. Nadvor vode dotični župnici kao mjestni ravnatelji, ili podjašpristi u svojem kotaru, a viši nadzor vode konsistorija. Pučke škole uzdržavaju obćine o svom trošku. Sva djeca od 6 do 12 godine dužna su pučku školu polaziti, te se u tu svrhu svake godine popisuju; djeca pako od 13 do 15 godine koja su dobu. pučke škole prevalila, kao i šegrti bez obzira na starost polaze opetovnu ili nedjeljnu školu.

U hrv. slav. Krajini pako carska se vlada od negda svojski brinula o ustrojenju pučkih škola, gdjegod su odnošaji mjesta zahtjevali ili dopušćali. U najnovije doba jošte se više pučko školstvo u Krajini razgranilo i usavršilo, pošto je g. 1871 uveden novi pučki školski zakon po osnovi austrijskoga zakona od g. 1869, samo što je udešen prema zemaljskim od nošajem i potrebam. Dužnost školu polaziti za oba spola za- čimlje u ravnini i okruženih mjestih s dovršenom 6, a po mjestih gdje je poteži put u školu (u gorovitih krajevih) do­vršenom 7 godinom, te traje na selu 7 (do navršene 13, od- . nosno 14), a po gradovih 8 (do navršene 14) godina. Nadzor vode mjestna i kotarska školska vieća, a vrhovni nadzor vojna zemaljska vlada, uz koju obstoji zemaljsko školsko vieće. Time u Krajini nosi pučka škola manje vjerski značaj, no što u građjanskom području. Za uzdržavanje pučke škole prinaša u , Krajini dotična obćina 10 postotaka od izravnoga urednoga poreza, a što manjka pokriva se iz dotičnih zaklada.

Pučke škole diele se medju tim u građjanskom obsegu na glavne — s 4 razreda, i na trivijalne — s 3 raz­reda, Na selu ima trivijalaka sa svaki spol napose, ili za oba spola zajedno. Gdješto ima na selu pučkih škola za nuždu, ili nesustavnih — s 2 ili 1 razredom. Ima takodjer razširenih trivialaka s 4 razreda, ili glavnih škola s trivialkami spojenih. U Krajini pako diele se pučke škole, kao i u Austriji, na obćenite pučke 1-4 razreda i na gradjanske škole s 8 razreda. Pučke škole diele se prema broju učitelja na godine te mogu brojiti 4 razreda s 6 školskih godina. Time imaju 6 godišnje obće pučke škole s 4 niža razreda gradjanske škole istu svrhu, za to se iza dovršene pučke učione pravilno prelazi u 5 razred gradjanske škole. U Krajini su gradjanske škole novi zavodi, namienjeni onoj mladeži, koja srednjih | škola nepolazi, da ju strukovnim naobraženjem za gradjanski život priprave, odnosno da ju valjanije priprave za srednje škole.

Pučkih škola brojila je godine:

I           1851     1859     1863     1868

|           Hrvatska           i Slavonija         .           229       391       517       559       –

I           Krajina. . . . .     .           437       489       526       526

Ukupno .           666       880       1043     1084

Od navedenih pučkih škola bilo ih je po jeziku u

Ukupno . .         597       459       1056

Vrh toga brojilo se u Hrvatskoj i Slavoniji 472 kato­ličke, 120 pravoslavnih, 2 protestanske i 3 izraelitske škole.

Polaz pučke škole prema školskoj dužnosti pokazuju ova razmjerja:

Dakle na 100 školskoj dužnosti podvržene djece polazilo je u oba područja odsjekom 50*73 postotaka. Od toga u

Hrv. i Slav.        Krajini

mužke                          67*4%  46*1%

ženske              57*3%  28*7%

Ukupno ”          63*2%  38%

Ova su razmjerja pučku školu polazeće mladeži zaista povoljnija, pošto mnoga djeca ove starosti polaze već srednje škole, a mnoga se privatno kod kuće podučavaju.

Na opetovnicah, koje sa s pučkimi školami skop­čane podučava se po nedjeljah i svetcih:

opetovnica        polazilo

mažke Ženske         ukupno

Hrv. i Slav. …    760       4828     4143     8971

Krajina              407       1891     542       2433

Ukupno . .         1167     6719     4685     11404

Srednje škole.

Medju učevne zavode, što pripravljaju za više nauke* broje se gimnazije i realke.

Gimnazije su ustrojene po austrijskoj osnovi od god. 1849/50 te se diele na velike ili 8 razredne, i male ili 4 razredne. Velikih gimnazija ima 8, a malih 1. Na Hrvatsku i Slavoniju spada 6 velikih, naime u Zagrebu, Rieci, Osieku, Varaždinu, Senju i Požegi, i 1 mala u Karlovcu. Na Krajinu spadaju 2 velike gimnazije, naime u Vinkovcih i Karlovcih. Dolnjo-Karlovačka je grčko-istočna i biskupska, ostale su ka­toličke i državne, ali je slobodno polaze učenici svih vjero- ispoviedanja. Vrh toga na Rieci obstojj^ velika realna gimna­zija, koju uzdržaje ugarska vlada.

Stanje i polaz gimnazija g. 1872:

Prema ukupnomu broju stanovnika dolazi jedan gimnazij na 175600 duša, u Hrvatskoj i Slavoniji na 146000, a u Krajini na 347998 duša; jedan gimnazijalni učenik dolazi na 976, u Hrvatskoj i Slavoniji na 746, a u Krajini na 2840 stanovnika.

Realke kako su danas ustrojene postadoše za najnovije dobe i ustrojene su po austr. zakonu od god. 1851 odnosno • 1870. Realke, koje pripravljaju na više tehnijske i druge po­dobne zavode diele se na velike ili 7 razredne, i male ili 4 razredne realke. Viših realaka ima samo 2, a malih ukupno 7. Na Hrvatsku i Slavoniju spada samo 1 velika realka u Zagrebu i 3 male realke: u Osieku, Belo varu i Varaždinu; na Krajinu pako 1 velika realka u Rakovcu kraj Karlovca, i male realke: u Gospiću, Petrinji, Mitrovici i Zemunu.

Stanje i polaz realka g. 1872:

Viša učilišta.

U saboru ovih kraljevina god. 1861 potaknu biskup Strossmajer da se uz akademiju znanosti utemelji u Zagrebu i jugoslavensko sveučilište. Da je ova misao, kao i ustrojenje, akademije u narodu prihvaćena velikim oduševljenjem svjedoči to, što je za kratko vrieme prineseno za- sveučilište preko 200000 stot. Priprave u to ime od strane vlade i sabora pod­uzete na toliko su uspjele, da je u travnju 1860 od kralja u

načelu potvrdjeno u Zagrebu sveučilište pod imenom „Franje Josipa.“ Sada se pako radi da se dotični članak iz­vede te da se što prije toli željno očekivani zavod uživotvori.

Medju viša učilišta, što u zemlji obstoje spadaju pravo­slovna akademija i bogoslovni zavodi.

Pravoslovna akademija u Zagrebu za juridičke i državoslovne nauke s 4 godišnja tečaja, ustrojena je sasvime na način fakulteta (osim prava promocije), da čim se pomenuto sveučilište uživotvori, umah svoje djelovanje kao fakultet za­početi, odnosno nastaviti može. God. 1872 imala redovitih profesora s ravnateljem 4, izvanrednoga 1, namjestna 4, do­centa 4, i 130 slušatelja.

Bogoslovnih zavoda ima u svemu 6; za rimo­katolike u biskupskih sjemeništih: u Zagrebu, Senju i Dja- kovu, a u Vukovaru je kućni zavod u samostanu Franjevaca; za grčko-istočnu vjeru u Plaškom i Karlovcih. Katolički za­vodi broje 4, a istočno-grčki 3 godišnja tečaja. S bogoslov- nimi zavodi u Zagrebu i Djakovu spojena su dva najviša gimnazijalna razreda (VII i VIII). Grčko-katolički bogoslovi, stanujući u svojem sjemeništu u Zagrebu, uče na nadbiskup­skom zavodu, franjevački pitomci zagrebačkoga samostana uče takodjer na istom zavodu kao i djakovačkoga bosanskoga sje­meništa na djakovačkom bogoslovnom zavodu. Zagrebački bogoslovni zavod tako je ustrojen, da čim se sveučilište otvori svoje djelovanje kao fakultet nastupiti može.

Stanje i polaz god. 1872:

Komentari