Ove riječi su danas na pragu zaborava a naši djedovi su ih koristili u svakodnevnom govoru.
Pomozite nam da ih sačuvamo od zaborava!
Riječnik zaboravljenih dalmatinskih riječi i značenja
čučumbeia – sitna riba iz porodice usnjača čunka – gubica, njuška
ćunkast – izduljenog, deformiranog lica (ustiju)
čunkat – padati, spotaknuti se
čupast – naboran
čupica, -e – pipci (od hobotnice)
čuška – vrsta ptice
ća – otac
ćakulat – razgovarati ćakulona – govoraljka ćapat | uhvatiti, primiti; dobiti
ćapat pod bandiru – zadirkivati nekoga (Capali su ga pod bandiru)
ćapat za brzoteticu – držati (smatrati) nekoga budalom
ćapait – ćaskati, pričati
ćaro, ćarada, ćareca – bistro, jasno, čisto
ćef – požuda
ćehtica – šaljiva pričica, anegdota
ćepa – manja pljuska (šamar) ćer – kćer
ćersat – šminkati se, dotjerati se
ćesa – torbica dka – opušak od cigarete
ćikara – šalica
ćodin – drveni čavao za izradu cipele
ćoka – veliki luster
ćona – izraz za tjeranje psa
ćone – mali pas
ćopo – šepav čovjek
ćorav – slijep
ćorkat – spavati
ću – izraz za tjeranje ovce
ću bilica – izraz za tjeranje neke bijele životinje
ćuća – dudlica
ćuća me – strah me je
ćućat – sisati
ćućin – vrsta ribe; ali i podrugljiv naziv za nekoga
ćućurikati, ćućurlikat – govoriti bez smisla
ćuh – miris; osjet; lagani vjetar
ćuhat – mirisati (ne dobro)
ćuka se – čuje se, priča se
ćukarin – žličica za kavu
ćuknut – lud
ćulit – gledati potajno, kradomice
ćulurgo, ćurlungo – glupan
ćurkut – može označavati tetrapak, kapuljaču (npr. od prepolovljene mješine) ili zamot
ćurlin – vrsta trave
ćurlinat – sisati prst
ćurlun si – lud si
ćurlunac – vrsta alata (ima samo jednu stranu)
ćurominka – drvena sviraljka, instrument slična fruli
ćus – komad
ćutit – naslućivati, osjećati
dačan – darežljiv daća – obilje
damjana, damižana – veća opietena staldena boca
danaska – danas
dangubit – gubiti vrijeme
danu – ajmo, idemo
dat dvi praskve – ošamariti, dati pljusku
dat na pašu – pustiti životinju da pase ili je dati na rasplod
dat ruku – pomoći nekome u poslu
dat se kovat – puštati se nekome
dat sviću za lunćemu – dati nešto manje vrijedno (neispravno); dati jedno za drugo
daž, -jit – kiša, kišiti
de ovamo – izraz za tjeranja konja/kobile da ide brže
debjać – nešto debljega, krupnijega
deboieca – slabost
debolo – prazno, tanko
defešta – previše (Defešta san se umori)
defora – izvana, od kraja
degala – izraz koji se koristi za odobravanje, upozorenje
dekapoto – potpuno
dekorat – odlikovati; ali i ukrasiti
delamita – dinamit
delipera – vrsta grožđa
delišan – luksuzan
demije – široke hlače od crne svile koje muškarci nose u Kumpanjiji
đemonijat – smesti se
dentijera – zubna proteza
denjat – javiti, obratiti pozornost
denjoz – prijatan, ugodan
depeša – poruka
derecjun – savjet
derešto – uostalom
deret – ravno, direktno
derić – vitlo
desenj – nacrt, skica
deskadit – nestati
deskentrat – poremetiti
deskomod – neudobno, nepraktično
desperan – razočaran; vragolast, nestašan
despet – inat, prkos
despetozan – čovjek koji se inati, prkosit
destezo – jednolično, polako
destrigat, dostrigat – završiti, okončati
dešpij – lavanda
deventat – dospjeti, postati
dever – red, običaj
devertiment – zabava, provod
dezarma – prestanak ribolova; ali i završetak nekog posla
dezbande – sa strane
dezbrišo – okrznuto, sa strane, uz rub
dezbukozan – nekomunikativan, prebučan
dezgracija – nesreća, nezgoda
dezgust – neugodno
dezmez – nije do vrha (npr. nepuna boca sa vinom); Ostat na dezmezu
dezutilo – nije po mjeri
dičurlija – djeca
difet – mana
digant – član bratovštine (Diganti su vršili službu sakristana, brinuli su se za pogreb bratima, za skupljanje milostinja u crkvi, te za skupljanje prinosa u ulju, vinu i žitu)
dikac – dibac – malo tamo, malo amo
