Stres je gotovo neizbježna posljedica u životu odrasle osobe. Obiteljske obveze, emocionalna stanja, poslovni izazovi i zadaci te radno okruženje situacije su koje svakodnevno pridonose stvaranju manje ili veće količine stresa.
Manje količine stresa mogu djelovati poticajno na organizam, dok nas dugotrajne i jako stresne situacije čine podložnijima raznim zdravstvenim tegobama.
Razina stresa i pravilna prehrana usko su povezani. Potrebno je, unatoč brzom tempu života, unaprijed planirati obroke. Šareno voće i povrće uvijek su idealan odabir. Ugljikohidrati iz voća i povrća potiču oslobađanje serotonina, a vitamini i minerali idu u prilog dobrom raspoloženju.
Naglasak se stavlja na “sedam veličanstvenih”: šipak, borovnica, kakaovac, brazilski oraščić, losos, zeleno lisnato povrće i kiseli kupus.
Pod stresom se znatno gubi količina nutrijenata, poput kalcija, cinka, vitamina C i vitamina B, pa treba težiti konzumaciji mlijeka (pogotovo uz dodatak kakaa), morskoj hrani, svježe cijeđenim sokovima, kelju i brokuli.
Cjelovite žitarice, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, nemasno meso, plava riba, jaja i soja svakako su saveznici na tanjuru.
Zeleni čaj u šaci drži mnoge bolesti, a stručnjaci su potvrdili da utječe i na ublažavanje stresa, dok jedan jogurt s probiotikom na dan može pomoći probavnom sustavu koji najviše “osjeća” učinak stresa.
Dodatni savjeti: unos kofeina treba ograničiti na jednom dnevno, redovito vježbati, piti vodu, družiti se s voljenima i dopustiti sebi poneku kockicu tamne čokolade.
