Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela.
Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.
Stavi u rubac somovu glavu, okolomati ju lišćem lovorovim, ružmarinom, limunskom koricom, bosiokom i majuranom, u 3 glave crljenca prizobodi dućanskih karamfilja, posiplji prprom i to u gubac zaturaj pa rubac čvrsto sveži i u octu kuhaj. Na stol možeš takvu somovinu dati ili mrzlu ili toplu, a jede se s uljem i octom.
Obični som (Silurus glanis L.)
Obični som, jedno od najvećih riba europskih voda, ima dugačko tijelo bez ljuski, veliku glavu i ogromna usta okružena sa 3 para mesnatih mrena-2 dugačke na gornjoj čeljusti i 4 kraće na donjoj čeljusti. Leđna peraja je manja i mekana, sa 3-5 zraka, dok analna peraja je dugačka i proteže se unazad od anusa pa sve dok ne dohvati okruglu stražnju peraju. Rep je dugačak a dio tijela od anusa do kraja stražnje peraje zauzima 3/5 ukupne dužine tijela (prednji dio zauzima samo 2/5). Ima sitne oči, a prednje nozdrve završavaju u obliku kratkih cjevčica. Boje ovise o okolišu; leđa su obično tamno gotovo crna, ponekad sa zelenkastim, plavkastim ili smećkastim nijansama, bočne strane su kremaste boje dok je trbuh išaran tamnim mrljama različitih veličina. Nerijetko nailazimo na crvenooke albino vrste gdje su somovi normalno šarene boje. U europskim vodama ova riba naraste dužine preko 2 metra i teži preko 100 kg. Živi u velikim i dubokim rijekama i osobito voli duboke brane ili nasipe. U Europi se proizvodi istočno prema ribolovnom području Rajne i u sjevernom dijelu sve do Švedske i Finske. Ne obitava u rijekama koje utječu u arktički ocean ili sjeverno-europske rijeke koje se prazne u zapadnom dijelu Mediterana. Ako ima dovoljno hrane, obični som raste vrlo brzo i do svoje 9. godine teži od 12-16 kg; odrasli obični som godišnje prilično brzo raste. Mrijesti se u svibnju i lipnju, pri temperaturi vode od preko 18°C, u plićacima obraslim vodenom vegetacijom. Polaže svoja jajašca u neurednom gnijezdu koje priprema ženka; mužjak tada ih oplodi i čuva sve dok ikre ne izlegnu. Najprije izgledaju kao punoglavci; nemaju mrene i nimalo ne nalikuju na običnog soma prvih 10 dana. Na početku se hrane rakovima i crvima, itd; odrasli somovi se obično hrane drugim ribama (najviše male vrste), ali hvataju i žabe, male sisavce, velike crvenperke i krupatice pa čak i vodene ptice. Ekonomska važnost običnog soma je posebno velika na području Crnog mora. U posljednjih nekoliko godina ova se riba nalazi u šaranskim ribnjacima kao sekundarni grabežljivac.
