Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela.
Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.
Skuhaj u vodi šćuku s dva lovorava lista, uzmi zatim pol litre vrhnja, zamiešaj dva žumanceta i malo stučenih badema (mandala), podrgni žeravicu i neprestano miešaj, da ne prigori; poslie metni unutar ribana hrena, postavi ribu na zdjelu i s onom umakom polij.
Štuka (Esox lucius)
Tijelo štuke je karakterističnog torpednog oblika. Također su karakteristično raspoređene leđna i podrepna peraja i to u stražnjem dijelu tijela, blizu repnoj. Ovakav raspored peraja je štukama važan jer im omogućava snažno početno ubrzanje pri kojem napadaju plijen. Na donjoj čeljusti nalaze se veliki oštri zubi raspoređeni u više nizova. Zubi su na gornjoj čeljusti sitniji i gušće raspoređeni. Osim na čeljustima, zubi se nalaze i u usnoj šupljini pa čak i na kostima škržnih lukova. Sveukupno, štuka ima oko 700 zuba. Ima velike oči i oštar vid. Tijelo joj je pokriveno ljuskama.
U dužinu naraste do 150 cm, a prosječna tjelesna masa joj je oko 24 kg. Najveći ulovljeni primjerak imao je 65 kg. Životni vijek štuke je oko 25 godina (dugovječne ribe).
Živi u mirnim sporotekućim ili stajaćim vodama bogatim vodenom vegetacijom. Štuka se pri lovu orijentira oštrim vidom, a plijen lovi strjelovitim napadom iz zasjede. Najaktivnija je u jesen, tijekom cijelog dana. U ljeto je njena aktivnost najveća u rano jutro i predvečer. Ponekad lovi i zimi u vrijeme sunčanih perioda. Zbog toga što podnosi velike promjene temperature vode, zagađenja te niske količine otopljenog kisika u vodi, štuka pripada među najprilagodljivije vrste slatkovodnih riba. Štuka je mesožder (carnivora) i tipični grabežljivac. Mlađ se hrani zooplanktonom i zoobentosom (životinje sa dna), a druge ribe počne loviti već kada dosegne dužinu od 5 cm. Lovi gotovo sve vrste riba koje se ne drže dna. Kod ove vrste ribe među primjercima iste veličine zapažen je kanibalizam. Zbog svog predatorskog statusa u hranidbenom lancu, održava prirodnu ravnotežu u vodama kontrolirajući brojnost vrsta kao što su uklija, deverika, babuška i druge.
Mrijesti se već u prvim proljetnim mjesecima pri temperaturi vode 7 do 9 oC. Jaja polaže na poplavnim i protočnim mjestima u stupcu vode, na terenima koji su obrasli travom. Jedna jedinka se mrijesti jedanput u sezoni (jednokratno). U našim krajevima mužjaci spolno sazrijevaju već u prvoj godini, a ženke u drugoj ili trećoj godini života. Apsolutna plodnost ženki varira od 8.000 do 120.000 jajašaca.
Rasprostranjenost
Štuka je vrijedna konzumna riba. U našim krajevima se tradicionalno uzgaja kao sporedna vrsta u šaranskim ribnjacima. Njena tržišna vrijednost je velika te je stoga dobrodošla kao ulov tradicionalnih i gospodarskih ribara. Također je vrlo popularna i u rekreativnom ribolovu, jer zbog svoje agresije i proždrljivosti sama postaje lak plijen za ribolovce.
U Republici Hrvatskoj štuka nije zaštićena vrsta, ali su njene izlovne kvote u tradicionalnom i rekreativnom ribolovu ograničene.
