Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela.
Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.
Korun na kocke
Koruna skuhaj, oljušti, poreži na kocke, izprži crljenca i malo zelena peršina, metni na to korunove kocke, posoli, primiešaj dvie žlice vrhnja i podaj oko govedine.
Valjušci od koruna
Skuhaj i obieli koruna i vruč jošte protiraj kroz sito pregnjetene stavi u zdjelu, osoli 2 žumanceta i nešto melje pa sve dobro smiešaj, pokušaj napraviti valjušak, skuhaj ga u vrijućoj vodi; valjušci ako su mekani, dodaj melje; kad su dobri, skuhaj ih u slanoj vodi, prociedi i složi oko govedine.
Sgnječen korun
Korun skuhaj, obieli i zgnječi ga, radi sve kano Korun na kocke, samo netrebaš pridavati vrhnja, jer je i bez toga gotov.
Ako niste znali, da se krumpir u Hrvatskoj zove još i krompir, krampier, krumpijer, krumpiška, kumpir, kumplir, krtol, krtola, korun, koruna, zimak, zemljak, podzemljica, kalamper i gramper, da se deset priznatih domaćih sorti zovu Marko, Velja, Lika, Goran, Istra, Stanka, Dalmatinka, Nada, Dobra i Biserka te da se u Hrvatskoj uzgaja 118 stranih sorti te gomoljike. Skromno u odnosu na Peru, u kojem se uzgaja više od 4.000 sorti (u toj je zemlji 30. svibnja nacionalni dan krumpira), a u čitavim Andama više od 5000. Da se nekako prehrane, Berlinjani su ga poslije Drugog svjetskog rata sadili među gradskim ruševinama, napominje Sacherica. Ipak, prvi muzej tog spasitelja od gladi osnovan je tek 1975. godine, a koliko je omiljen na stolu, dokazuje i ime jedne sorte, nazvanoj po Da Vincijevoj Mona Lisi.