Povijest Istre i Kvarnera iza sebe je ostavila vidljive tragove kroz mnoštvo očuvanih kulturno-povijesnih spomenika iz različitih razdoblja, ali i priče o maštovitoj kuhinji koja bogatstvom mirisa i okusa oduševljava čak i najzahtjevnije gurmane. Nastala je pod utjecajem nekoliko kultura kojima je dodala poseban pečat, svojstven samo ovoj regiji, tako da u specijalitetima istarske i kvarnerske kuhinje možemo vidjeti utjecaje romanskih naroda, njemačke kuhinje, ali i slavenskih predaka iz srednje Europe, koji su došavši u VII. stoljeću na ove prostore sa sobom ponijeli u naslijeđe i kulinarske recepte, koji su danas postali poseban oblik duhovne baštine. Prehrana je bazirana većinom na namirnicama iz mora, uz obilnu uporabu lokalnih aromatičnih trava i začinskog bilja, kojima ovi prostori obiluju te kvalitetnog maslinovog ulja.
Među hladnim predjelima se posebno izdvajaju riblje paštete, slane srdele, grobnički sir, istarski pršut, sir od tartufa, namaz od bakalara, puževi… Veliki je izbor i toplih predjela: razne vrste rižota i tjestenina s plodovima mora, maneštra, jota ili različite fritaje (najpoznatije su s tartufima ili šparogama). Ovo carstvo okusa nadopunjavaju glavna jela, poput svježe morske ribe, rakova i školjki iz Limskog kanala. Osobito su cijenjeni kvarnerski škampi, za koje se brojni poznavatelji morske kuhinje zaklinju da su najbolji s ovih područja, a možda čak i u svijetu.
Naravno, nije cijela Istra na obali, a njezina unutrašnjost nimalo ne zaostaje za primorskim specijalitetima. Spomenimo janjetinu pod pekom, dimljeni ombolo i kobasice s kiselim kupusom, tradicionalnu tjesteninu – fuže, pljukance i posutice te njoke s gulašom od divljači. Kako svaki dobar obrok treba završiti i ukusnim slatkim zalogajom, tako i Istrani nude svoje deserte, slastice od kestena, kroštule i fritule.
Posebno mjesto u istarskoj kuhinji zauzima tartuf, jako cijenjena i skupa gljiva, koja raste samo u plodnom istarskom tlu u Motovunskoj šumi te u šumama Buzeštine, Bujštine, Labinštine i u području oko Raše. Iako pomalo čudnog izgleda i neugodnog mirisa, tartuf je vrhunska delicija, a pripisuju mu i afrodizijačke moći. Rijedak je i čovjek do njega ne može doći, te se za traženje tartufa koriste psi. Postoje dvije vrste tartufa, ljetni crni i jesenski bijeli, kojima cijena za kilogram doseže i do 25.000 kn. U Istri je pronađen i tartuf “kapitalac” koji je s težinom od 1,310 kg ušao u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći na svijetu. Tartufima su posvećeni i posebni gastro dani, Natura tartufi. Posebni dani posvećeni su i poznatim lovranskim marunima, najboljim kestenima u Hrvatskoj. Od domaćih salata najčešće se poslužuje salata od matovilca, rige i radiča, a od začina se dodaje svježi lovor, ružmarin, mažuran, bosiljak i kadulja. Kao i u većini mediteranskih kuhinja, maslinovo ulje je nezaobilazno. Neka su čak uvrštena na popis najboljih svjetskih maslinovih ulja.
Uz dobru hranu ide i dobra kapljica, pa ne čudi da je ovo regija dobrih i kvalitetnih vina. Najčuvenije vino ovog poluotoka je istarska malvazija, čiji miris podsjeća na bagremov cvijet. Boja varira od boje slame do zlatne. Najbolje pristaje uz riblji meni ili bijelo meso. Uz crveno meso i plavu ribu najpopularnije vino je teran ili njegova podvrsta refošk, koji privlače lijepom rubinovom bojom i prepoznatljivim okusom. Zanimljiv je i muškat koji odlično ide uz desert kao i porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot. Još jedno jako kvalitetno vino koje je nezaobilazno na eno-karti ovog područja je vrbnička žlahtina s otoka Krka. Za aperitiv Istrani preporučaju Valomet, morski pjenušac od žlahtine, koji nastaje nakon godinu dana ležanja na morskom dnu na dubini od tridesetak metara gdje ambijent zaštićen od kisika i svjetlosti uvjetuje idealnu fermentaciju i daje specifičnu aromu.
Cijeli popis tradicionalnih jela i tradicionalne recepte možete pronaći u novoj knjizi Hrvatska Gastronomija, koju ćemo (nadam se) moći ponuditi i na našem portalu.
