Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela.
Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.
Očisti šparge, koje nisu stare, sveži ih koncem u kiticu, skuhaj u slanoj vodi ili juhi, da nebudu premekane složi u zdjelu, polij s pol litre vrhnja i posiplji mrvicami ribane žemlje i nešto sitno stučena sladora, pridaj nekoliko komada maslaca, pa metni odozdo i odozgor žeravice, da se prokipi i podaj na stol.
Šparoga
Šparogu je ljekovitost proslavila kroz povijest. Naime, u staroj Kini, još 3000 godina prije nove ere, jedna je vrsta šparoge bila vrlo tražena kao lijek protiv suhog kašlja, čireva i oteklina. Držalo se da šparoga ublažava bolove u nogama pa su je obilato koristili u pripremanju kupki.
U Francuskoj, koja je ovu biljku poznavala još u doba Rimljana, šparogu su hvalili kao diuretično sredstvo, koje ima čak i moć rastvaranja bubrežnih kamenaca. Još iz 15. stoljeća ovu biljku prati poseban kompliment da djeluje kao afrodizijak. Iako šparoga nije priznata kao ljekovita biljka, čest je sastojak mnogih bolesničkih i “estetskih” dijeta. Tako, na primjer, djeluje kao blagotvorno sredstvo protiv zatvora, preporučuje se slabokrvnim osobama, upotrebljava se kao oblog protiv ekcema, odlična je hrana za dijabetičare i rekonvalescente. Međutim, najznačajnije je njezino diuretično svojstvo jer pomaže pri otežanom mokrenju.
Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.
Sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja, pri tom sprječavajući oštećenja DNA i ostalih makromolekula. Šparoga ujedno djeluje stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada.
