U tekstu je dan kratak pregled uskrsnih zadarskih običaja, duhovne pripreme za blagdan Uskrsa u okviru religijskih obreda. Osim crkvenih obreda, obuhvaćeni su i neki narodni običaji, a građa je raspoređena prema danima Velikog tjedna.
Poznato je da svaki kraj ima različite navike i običaje kroz Veliki tjedan, stoga ću ja kroz ovo malo izlaganje predstaviti običaje grada Zadra.
Sami crkveni običaji veoma su bitni, no ipak, spomenut ćemo i društvene običaje grada.
Križevi su pokriveni ljubičastom tkaninom. To je ostao po crkvama korizmeni običaj da bi se naglasilo značenje otkrivanja križa pri službi na Veliki petak.
Na Veliki četvrtak nadbiskup ujutro sa svim svećenicima slavi misu posvete ulja gdje se posvećuje ulje krizme i ulje za bolesničko pomazanje, a navečer se po crkvama slave mise Večere Gospodnje. Na toj se misi peru noge određenoj dvanaestorici (u nekim crkvama peru noge ministrantima, a u nekima se izabere dvanaest vjernika koji se nađu na Euharistiji). Nakon mise prenose se hostije (posvećene) na tzv. Božji Grob, koji se svečano ukrasi (oltar). U neko vrijeme u noći klanja se Presvetom Oltarskom sakramentu.
Na Veliki petak su Muke Gospodnje. Također se na taj dan zadržao post i nemrs (čista srijeda – početak korizme). Narodni običaj je ostao da se pripremaju fritule (uštipci) koje predstavljaju znak posta i nemrsa. Služba Muke Gospodnje podijeljena je u četiri dijela:
1. dio – služba riječi i opis muke sv. Ivana – očevidac,
2. dio – klanjanje sv. križu i ljubljenje sv. križa; najprije se otkriva križ, a onda ljudi pristupaju ljubljenju, odnosno poklonu,
3. dio – sv. Pričest – toga dana se ne slavi misa i zato se ljudi pričešćuju hostijama posvećenim na Veliki četvrtak,
4. dio – procesija s križem izvan crkve po nekim dijelovima grada ili mjestima (najčešće Širokom ulicom, Narodnim trgom i ostalim malim uličicama stare gradske jezgre).
Od ostalih dijelova grada svoje procesije spremaju Stanovi i Arbanasi.
Velika subota – cijeli dan se provodi u šutnji, ljudi dolaze od ranog jutra k Božjem grobu, moliti se, a navečer u doba noći skupljaju se na Vazmeno bdijenje kada se blagoslivlja oganj i pripaljuje uskrsna svijeća. Nakon toga slijedi služba riječi s biranim tekstovima Biblije. Zatim slijedi krsna služba i krštenje katekumena, te svečana uskrsna euharistija – ona može biti početkom noći ili u samu zoru. Na Veliku subotu je i blagoslov hrane (pogače, jaja, sir, vino, sol, meso) te novih, mladih plodova prirode (kapula, šparoge).
U nekim se crkvama taj blagoslov održava na sam Uskrs ujutro, ali se ponegdje zbog velikog broja ljudi može održavati i na Veliku subotu.
Na dan Uskrsa svečana liturgija i misa slave se u najvećem tonu, a kao znak da je Uskrs veliki blagdan cijeli naredni tjedan slavi se svečano. Na sam Uskrs zadržava se obiteljsko ozračje.
Na Uskrsni ponedjeljak trebalo bi poći negdje u Emaus, tj. prenijeti uskrsnu radost nekim drugim zajednicama. Kod nas se ide u benediktinski samostan Čokovac kod Tkona na Pašmanu gdje se toga dana slavi svečana misa.
Uskrsni običaji u Zadru i okolici
Tekst napisala: Anđela Marić
