Termin fašnika mijenja se u odnosu na dan slavljenja Uskrsa ( Uskrs se slavi na prvu nedjelju nakon prvog mladog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija).
Nekoliko starih tradicionalnih izreka oko fašnika ili karnevala:
Kakvo je vrijeme na fašnik takvo će biti i tijekom cijele korizme.
Če o fašniku ide godina bu pažula ali bu sadje pišivo. (ako na fašnik pada kiša biti će graha no biti će pišljiv).
Podrijetlo poklada, karnevala
Poklade (karneval, mesopust, fašnik) imaju svoje pogansko podrijetlo. U proljeće pada početak radova u vinogradima i poljima pa su uz to bile vezane pijanke sa svečanostima probuđenog proljeća.
Današnje maskiranje o pokladama oponašanje je poganskog vjerovanja i običaja izvedeno na pogrešan način i bez smisla koji je fašnik imao u doba nastanka. Fašnički obred nošenja maski u određeno godišnje doba nastao je iz vjerovanja da se nošenjem strašnih maski uz prikladno pjevanje, molitve i žrtvene darove istjeruju iz zemlje zli duhovi zime, pa tim pomaže povratak dobrih duhova ljeta.
Vjerski običajni obredi pogana u kultu Sunca bili su vezani uz prirodne mijene kroz godinu. Godišnje doba iz prijelaza zime u proljeće u vedsko doba nazivalo se POKALANDE. Ime je sastavljeno od tri riječi spojene u jednu. Riječ POKA znači poslije, riječ KALA znači led i riječ LANDA znači polje. Doslovno prevedeno na naš jezik riječ POKALANDA znači POLJE POSLIJE LEDA. Tu drevnu riječ mi smo iskrivili u POKLADE. Unutar poklada održavaju se obredi FAŠNIK ili obred šibe, KRABULJENJE ili obred maski i MASKENBAL ili ples pod maskama kao završna svečanost obreda poklada. Krabulja je maska načinjena od kore drveta. Njezin naziv ima osnovu u prajeziku; kovanica je od dvije riječi KHORA i BULJA. Drevnu riječ KHORA mi danas nazivamo kora a riječ BULJA znači gledati li buljiti. Još i danas znamo reći kad se netko u nešto zagleda «Što buljiš?».
Običaji karnevalskog vremena
Narod je u pokladnom tjednu svakom danu dao posebno ime uz koje i danas postoje vjerovanja.
Tako se npr. na «Vrteću sredu» ne smije po kući raditi nikakav posao prilikom kojeg bi se bilo što okretalo (vrtelo) npr. kod predenja okretati vreteno jer bi u tom slučaju blago (stoka) dobilo padavicu a ljude bi boljela glava.
Ako se prede na «Kurtasti» petek biti će izmjereno i odrezano platno prekratko te se je govorilo «da je pes meru zel» odnosno da ga nema dovoljno za odjevni predmet za koji je iskrojeno.
Ako bi se pak prelo u subotu, miš bi predivo još na polju pojeo.
Bilo kako bilo vrijeme poklada je za mnoge možda i najljepše doba godine, jer tada mogu ispoljiti svoje pravo ja, ludirati se bez da im netko to zamjeri. Od davnina maškare obilaze selo, domaćini ih daruju darovima (novac, jaja, krafne).
Poznati su u nas mnogi karnevali, no možda najpoznatija vjerojatno je «Fašnička republika» u prekrasnom gradu Samoboru. U Velikoj se Gorici također iz godine u godinu održava sve bogatija «Fašnička spelancija».
Danas riječ karneval označava maškaranje u primorskim gradovima naše zemlje, a fašnik u kontinentalnim.
