Iako se bitno razlikuje od ostalih žitarica, heljda se svrstava u žitarice jer ima zrno slično rižinom te slično korištenje kao i riža. U nas je ona pomalo zaboravljena biljka iako se radi o veoma zdravoj namirnici te je u prošlosti, uz krumpir, bila glavna seljačka namirnica. Ipak, najviše se koristi u Međimurju te u Zagorju i Podravini gdje je stara stoljetna namirnica u prehrani. Nažalost, kada je poželimo kupiti u trgovinama, slijedi tužna činjenica da je gotova sva proizvedena u Rusiji ili Ukrajini.
Riječ heljda dolazi od grčke riječi ‘fagus’ što znači bukva te ‘pyros’ što znači pšenica. Pradomovina heljde je središnja Azija, a u 15. je stoljeću Saraceni predstavljaju Europi. Francuzi su je je nazivali saracenskim žitom, a Rusi greča ili grečika jer su je ondje donijeli Grci. Apsurda li – danas se upravo u Rusiji najviše uzgaja ova vrijedna namirnica.
U narodu se heljda u prošlosti koristila mnogo više nego danas te su je ljudi sami uzgajali na svojim poljima. Danas je najviše konzumiraju poklonici zdrave hrane. Naime, bogata je mnogim vitaminima, a najviše B1 i B2.
U pučkoj medicini heljda se rabila dvojako – kao čaj od suhe biljke ili sjemenki i kao jelo, odnosno kaša. Heljdin čaj od suhih dijelova biljaka ili sjemenki koristio se u sljedećim slučajevima: kod bolesti krvnih žila kao što su proširenje, pucanje kapilara (smatra se da pomlađuje krvne žile) i sličnog, kod lošeg pamćenja (heljda se još naziva i hranom za mozak), kod reume, dijabestesa. Čaj od sjemenki heljde posebno je dobar kod nesanice i za smirenje.
Grubo mljeveno brašno heljde koristi za liječnje raznih kožnih oboljenja kao što su čirevi i ekcemi, a danas se ponekad koristi i za moderne pilinge jer je heljda odlična za čišćenje kože.
Moderna su, pak istraživanja pokazala da je heljda odlična hrana za oporavak nakon kemoterapije i zračenja te za slabokrvne osobe.
Čaj za liječenje arterioskleroze (ovapnjenja krvnih žila)
S dva decilitra vruće vode preliti dvije čajne žlice suhe biljke heljde, ostaviti da odstoji oko 15 minuta, procijediti i piti 2 do 3 šalice dnevno kroz period od 4 do 8 tjedana.
Također, čaj za liječenje ovapnjenja krvnih žila može se napraviti i od sjemenki heljde, a recept je sljedeći – u dva decilitra vode kuhamo jednu žlicu heljde oko 10 minuta. Procijediti i piti 2 do 3 šalice dnevno kroz preiod od 3 do 4 tjedna.
Juha od heljde
Posebno je dobra za čišćenje krvnih žila, ali i za liječenje visokog krvnog tlaka. Potrebno je:
1 šalica heljde
1 litra vode
malo kima
5 dag korijena peršina s lišćem
Heljdu oprati i večer prije namočiti u vodi da nabubri. Ocijediti i staviti kuhati u litru vode. Kuhati na laganoj vatri, a kad heljda malo omekša staviti naribani korijen peršina te kuhati još oko tri minute. Prije konzumacije posipati s malo kima i sjeckanimm listom peršina.
Heljda je, dakle zdrava namirnica koja se brzo skuha. Možete isprobati najjednostavniju varijantu – kuhajte heljdu dok ne omekša, a potom je ocijedite te je začinite bijelim lukom i maslinovim uljem te uživajte u njezinom neobičnom okusu. Ako vam je ovo prejednostavno, probajte heljdom napuniti paprike umjesto s mesom pa ćete se začuditi bogatstvom okusa.
U Sloveniji je heljda poprilično popularna, a ondje rado prave tzv. ajdove žgance, tj. žgance od heljde.
Evo recepta:
250 g bijelog brašna
250 heljdinog brašna
sol
mast
2 žlice čvaraka
U dvije litre kipuće vode dodati dobro izmiješano bijelo i heljdino brašno te kuhati na laganoj vatri oko 20 minuta. Ako ostane vode, treba je odliti te zagrijemo mast i prelijemo preko smjese od brašna. Ostavimo da se malo stisne, a potom žlicom kidamo žgance u posebnu posudu pa pospemo ugrijanim čvarcima i dobro promiješamo.
