Macak u vreci. – se odnosi na nesto nepoznato sto se nekome nudi. U srednjem vijeku prasici su se prodavali u vreci, a prevaranti su umjesto prasica podvaljivali naivnim kupcima macku, v. Kupio macka…
Macka ima devet zivota. – Poslovicna je zilavost macke, a kaze se da macka ima bas devet zivota jer je jos od antickog doba broj broj devet simbol trostrukog trojstva koje simbolizira srecu. Katkad P moze biti komentar koji se odnosi na neku osobu koje se izvukla iz neke teske bolesti, velike neprilike – i da se i ubuduce moze ocekivati da ce se ta ”macka” opet izvuci iz zla.
Macka je blagoslovljena. – P ima porijeklo u hadisu: posto je Muhammed a.s. otklanjao namaz, krenuo je da se digne, ali je osjetio da mu nesto zapinje za njegov plast. Primjetio je zaspalu macku i da je ne bi probudio naredio je da se nozem odsijece dio njegovog plasta na kojem je macka zaspala. Poruka P je da treba cijeniti svaciji odmor, pa makar bio i zivotinjski.
Maceha i od secera je gorka. – P naglasava negativnost macehe prema pastorcima.
Mah(k)suzija se ne odbija. – P se odnosi na poklon koji neko iz nekog svog razloga nece da primi. Tada mu se kaze ova P i time se osoba podsjeti da treba da se drzi ovoga pravila. Mahsuzija je bilo sta sto je namijenjeno samo odredjenoj osobi. Tur. mahsuz – namjerno, osobito.
Majka bila, majka mila. – P je komentar na djeciju ljubav prema majci koje joj ide u zagrljaj i posto ga je ona fizicki kaznila.
Majka jednom rukom bije, a drugom miluje. – P istice majcinsku ljubav koja iako voli dijete, nekada je prinudjena da ga kazni.
Majka kcerku udaje. – P naglasava da od ugleda majke ovisi uspjesnost kcerkinog izbora za muza.
Majka na jedna vrata istjera, a na druga primi. – P isice milosrednost majke prema djetetu.
Mati uda stariju kci, a starija uda mladju. – P ilustrira uspjesnost prvog djevojackog vjencanja u obitelji: ako se starija kci dobro udala, sto je ovisilo od majke, v. Majka kcerku udaje., onda je sva prilika da ce se po uzoru na stariju sestru i mladja sestra dobro udati.
Mala djeca mala briga, velika djeca velika briga. – P istice da se oko djece uvijek treba brinuti u skladu sa njihovim uzrastom.
Malo je sramota, al(i) cista je rabota. – P je komentar na neciji postupak koji je na granici moralnog i nemoralnog. Npr. kada se neko kukavicki povuce iz nekog konflikta i prodje neozljedjen.
Mart nosi skart. – P; prvi proljetni mjesec svojom promjenjivom klimom utice na zdravlje strijih osoba, srcanih i uopste tezih bolesnika, pa se desava da u martu te osobe umru. Ovdje se njihovo zdravstveno stanje poredi sa skartom, dakle otpadom koji treba unistiti.
Mati k(a)o i svaka mati. – F; u situaciji kada dijete nanese nepravdu nekome u porodici, ili osramoti porodicu, majke najcesce brane djecu i negiranju njihovu krivicu; kaze se i onda kada dijete nesto ucini nazao i samoj majci, a ona je i pored toga spremna da mu oprosti.
Medeni mjesec. – F; prvi mjesec braka izmedju mladenaca oznacen je kao sladak poput meda, jer u braku sve stime, nema problema, a izrazeniji je slatka, seksualna strana bracnog zivota.
Medju ljudima budi covjek, medju psima vuk. – P je maksima koja sugerira nacin ponasanja u odredjenom drustvu.
Medju ljudima ukroti jezik, a za stolom ruku. – P je pravilo za ponasanje u drustvu.
Meleci nece u kucu u kojoj je pas. – P ima porijeklo u hadisu po kojem meleci/andjeli ne zele da posjete dom u kojem zivi i spava pas. Uzrok nastanka hadisa lezi u cinjenici da je u doba Muhameda a.s. bila cesta pojava pseceg bjesnila u Arabiji. Da bi se bjesnilo barem nekako kontroliralo, odnosno neutralisalo, sugersano je da se ne drze psi u kuci, nego ispred.
Mi hocemo tursku vjeru primit(i), al(i) volimo rakiju pit(i) i necemo zene krit(i). – Rimovana bosnjacka poslovica iz XV stoljeca nastala u doba islamizacije Bosne po kojoj se vidi da Bosnjaci misle primiti islam, ali i zele da zadrze svoje ranije obicaje, v. Bosna je potekla serbetom, ali i muselezom.
Miraz djevojku udaje. – Arh. P koja je bila princip pri udaji djevojke. Djevojka se mogla mnogo lakse udati ako je imala dobar miraz. Tur. miras – nasljedstvo.
Mir, mir, niko nije kriv. – F; kada djeca zele da se pomire poslije nesuglastice, ovo je najcesca mirilica, pri tome saviju mali prst desne ruke i zakace ga za isti takav prst onoga s kojim se mire.
Mis bijeli srecu dijeli. – F je uzvik kojim su nekada Romi pozivali ljude da im se prorekne sudbina. Romi su isli sa hrckom u kutiji koju su nosili oko vrata. U kutiji su bile ceduljice na kojoj su pisala ”prorocanstva”. Kada bi Cigo gurnuo hrcka, on bi na osnovu uslovnog refleksa zagrizao jednu od ceduljica i ona bi postajala izbor sudbine onoga ko je platio za gatanje. Ranije je koristen mis koji je doista simbol srece kod Roma, ali je njegova upotreba izbacena zbog toga sto je odvratan nekim ljudima.
Miti ga kao mati poprdljivu kcerku. – P je epilog narodne price: djevojka je ispustila vjetar; prdnula, pred svojim proscima, a mati da bi zataskala sramotu podijeli proscima kosulje koje je djevojka sasila za svog buduceg mladozenju, kad je kci to cula zaleci za kosuljama podje za proscima i kaze im da je u jednoj kosulji ostala igla. Uzme kosulje kao da ih pregleda i okrene se da ode rekavsi da je ona kosulje sila, a ne mati i da im ih ne da natrag. Uvidjevsi da ih je kci prevarila i ispala pametnija od majke prosci se vrate i najbolji momak isprosi djevojku. P se kaze kao komentar kada neko nagovara nekog na nesto.
Mjeri sve istim arsinom. – P je savjet da se svi postupci trebaju ocjenjivati istim moralnim kriterijumom, arsin je stara oznaka za duljinu.
Mjesto mu je u vrh sofre. – F; kaze se za nekoga ko je ugledan i kome je mjesto u vrhu stola.
Mlad delija, star prosjak. – P je opomena mladicima da trebaju uzorno da zive i da stede novac za starost. Tur.: deli – mahnit, bezuman, u daljnjem znacenju junak.
Mladoj udovici i zreloj djevojci i sudovi po kuci smetaju. – P duhovito ilustrira zenski karakter kada uz nju nije muskarac.
Mladom zetu jaja peku, a starome suze teku. – Rimovana P koja istice odnos izmedju zetova.
Mlado poljubiti i bogato zakinuti nije grjehota. – P koja je specificni izraz bosanskog duha i potencira uzivanje u zivotu.
Mogla bi se i udati. – P; u BiH se mnogo drzi do kafe. Kada djevojka koja je jos neudata napravi kafu gostima koji su dosli u posjetu njenim roditeljima (ili njoj), tada u saljivom tonu, a kao pohvala njenom umijecu kaze se ova P koja je ”dokaz” da je djevojka sazrjela za udaju. Ako to uradi druga zenska osoba; razvedena, udovica ili starija zena tada ova P ima pored svoje ironicne crte, katkada i znacenje moguce bracne ponude.
Momacko vece. – F; jedno vece uoci vjencanja buducem mladozenji otac ili prijatelji ogranizuju zadnje M. v. da se on provede zajedno sa svojim prijateljima. To vece se lumpuje, a izmedju ostalog, ako je mladic neiskusan, nadje se neka djevojka koja je raspolozena da vodi ljubav sa buducim mladozenjom kako bi ga poucila osnovnim tajnama seksa. M. v. je zadnje vece u kojoj se mladic ponasa neodgovorno, ocekuje se da ce poslije vjencanja biti uzoran suprug, sto nikako ne mora biti tacno, v. Oprostajno vece.
Mora da volis svoga muza… – I kaze prijateljica prijateljici ako je ova presolila jelo, u narodu se smatra da zena ako presoli hranu to ucini zato sto je zamisljena, jer razmislja o svojoj ljubavi prema muzu. So – kao simbol smisla, sadrzajnosti u jelu, ali i zivotu.
Mora promijeniti ime. – Arh. F koja je krscanska praznovjerica, a odnosi se na ono dijete koje je slaboga zdravlja. Smatra se da promjena imena moze donijeti poboljsanje zdravlja djetetu, pa mu se dadne neko apotropejsko, ”zastitnicko” ime, npr. ako se dijete zove Mirko, dadnu mu novo ime Vuk koje simbolizira snagu, ili Drago, pa mu dadnu ime Juraj (po s. Juraju koji je ubio zmaja). Ili cak: Osman Anto; cijela katolicka obitelj je bila slabog zdravlja, a da bi nekako ”ozdravili” promijenili su svoje katolicke prezime u islamsko (tur. osman – zmija) jer zmija simoblizira snagu i zdravlje.
Mrka kapa. – F; oznacava tesku situacija. U srednjem vijeku, kada su glasnici donosili nepovoljne vijesti u gradove, npr. da je u blizini epidemija kuge, ili neprijateljska vojska nosili crne kape koje su strazari sa kula i osmatracnica vidjeli iz daljine, ako su glasnici imali bijele kape opasnost nije postojala.
Mrtav se u grobu prevrce. – F; kada djeca umrlog oca rade ono sa cime se on sigurno ne bi slozio, ili kada neciji sljedbenici postupaju u suprotnosti sa doktrinom svoga umrlog vodje.
Muka covjeka natjera na sve. – P je komentar na zivotne situacije koje covjeka nagone da cini i ono sto inace nikada ne bi ucinio, P je u mnogim slucajevima postala pravilo u ratno doba, npr, mnogi nasi intelekutalci radili su sirom svijeta kao fizicki radnici, a neki casni ljudi su zbog neimastine morali da kradu, v. Nuzda zakon mijenja.
Muko moja predji na drugoga. – P; ako je neko u teskome polozaju, tada sam za sebe kaze ovo, a odnosi se i na situaciju kada neko dio svoje odgovornosti prebacuje na drugog.
Muskarac treba da pita, a zena da prihvati ili odbije. – P je maksima po kojoj se ponasaju neki muskarci. Prilazeci zenskim osobama, a da ne bi gubili vrijeme u udvaranju, odmah ih pitaju da li su raspolozene za seks, ako ih one odbiju oni izgovore ovu devizu i time opravdaju svoj nagli nastup.
Musterija je uvijek u pravu. – P je deviza lojalnih trgovaca, koji su spremni izaci u susret musteriji da bi uspjeli prodati ono sto nude.
Muzeva je kuca svijet, a zeni je svijet kuca. – Arh. P koja je maksima patrijarhalnih muskaraca po kojoj je muskarac afirmira u javnosti, a zena u privatnosti doma.
Muz kad se zeni, veze se, zena kad se uda, oslobodi se. – Duhovita P koja naglasava odnos bracnih partnera; muz u braku treba da se smiri i da bude uzorit, a zena tek tada moze da dadne oduska svojim emocijama i tjesnim prohtijevima.
Muz zenu nosi na kosulji, a zena muza na obrazu. – P istice da zena treba da vodi racuna o izgledu svoga muza, da mu odjeca uvijek bude uredna i ispeglana, a da muz pazi da ne osramoti svoju cast varajuci svoju zenu.
Muz (zena) uvijek zadnji(a) sazna. – P; misli se na preljubu za koju cesto muz (ili zena) saznaju kasnije nego druge osobe iz njihove okoline.
Na cijim se kolima vozis, njegove konje hvali. – P je uputstvo da treba uvazavati onoga ko ti pomaze.
Nadje tuka duduka. – P istice da svaka tuka, pri tome se misli da (najcesce) glupa zena nadje glupog muskarca, a bukvalno znaci da tuka nadje tikvu. Tur. duduk – tikva, a od toga dolazi pojam tikvan, oznaka za glupaka; v. Nasla krpa zakrpu.
Nagazio na vilinsko kolo. – P se odnosi na nekoga ko je praveren, tj. obmanjen, jer onaj ko je nagazio na vilinsko kolo zacaran je, v. Dosle mu vile na oci. i narednu:
Nagazio na vradzbinu. – P ima slicno znacenje kao i prethodna, s tim sto je ovdje u pitanju bilo koji oblik vradzbine.
Na ljutu ranu ljuta trava ide. – P je jedan od principa homeopatskog lijecenja; ”klin se klinom izbija”, odgovara lat.: Contraria contrariis curantur.
Na putu ruzica, a kod kuce tuzica. – P se odnosi na djevojku koja je u drustvu vesela, ali je u sustini veoma nesretna.
Na sefte. – F; ono sto se prvo uradi, pojede ili popije pri budjenju ucinjeno je N. s., npr. kada covjek prije dorucka pojede N. s. kasiku meda, ili popije kafu.Osim toga, pocetak rada u radnji i prva zarada takodjer su N. s., ili seftelija, tur. seftan – pocetak.
Na sinu ostaje kuca i ime, a kcer je tudja vecera. – Arh. P koja favorizira sinovu obitelj u odonsu na kcerkinu.
Nasla krpa zakrpu. – P se odnosi na spoj losih karaktera u emotivnom a i poslovinom smislu, v. Nasla tuka duduka.
Nas post – vrbov most. – P sami za sebe kazu pravoslavci. Kao sto most od vrbinog drveta ne moze biti neki dobar i kvalitetan most, tako ni pravoslavni post nije pravi, strogi post.
Na tebi je krcma. – F; kada drustvo aksamluci i kad se flasa pica istoci do dna, zadnji koji je dobio pice iz te boce po kafanskoj tradiciji duzan je da donese sljedecu flasu, ili, ako su u kafani, da naruci narednu rundu pica.
Na vasaru djevojku i na rosi livadu nikad ne kupuj. – P je maksima da covjek ne treba kupovati ono sto je uljepsano poput djevojke na vasaru, (nekad su se nevjeste kupovale), kao ni livadu koja je prelijepa jer sija od rose.
Navlacis bijedu. – F se koristi kada neko postupa suprotno obicaju porodice, kada cini neku od onih gesta za koje praznovjerni ljudi misle da donose bijedu u dom, v. Ne jedi prvo sredinu, i Ne kupi mrve tako.
Na zeni stoje tri stuba kuce. – P pokazuje vaznost zene kao: majke, domacice i supruge, to su njena tri stuba, a muzu pripada samo jedan stub, njegov posao, cime se on neopravdano rjesava svih odgovornosti u kuci.
Ne cijeni coveka po njegovim rodjacima. – P je savjet ljudima kada je u pitanju svadja sa nekom osobom, jer doticna osoba ne mora da ima isti karakter kao i njegovi rodjaci.
Necista krv. – F je eufemizam za incest i za osobu koja je rodjena iz te veze. Krv se smatra necistom, tj. prljavom jer je povrijedjen moralni pricip, krvno srodstvo, F je naslov romana srpskog pisca B. Stankovica.
Ne cupaj travu, kisa ce padati. – I je praznovjerica koja pretpostavlja da je cupanje trave prizivanje kise, a kazu je stari i bolesni kojim nagla promjena vremena izaziva pogorsanje zdravlja.
Ne hvali dana prije vecere, ni djevojku prije jutra. – P je opomena da treba pricekati prije donosenja suda o necemu.
Nece pas prici dok kuja ne mahne repom. – P prikazuje zenu, koje se ovdje poredi sa kujom, kao zavodnicu koja uvijek prva daje inicijativu svojim koketiranjem da joj muskarac, ovde prikazan kao pas, pridje.
Ne jede pitu onaj ko ima, vec onaj ko je navik(a)o. – P kaze da ce onaj koji je navikao da udovolji svojim navikama uvijek naci mogucnosti za to, ovim se izrazava snaga navike.
Ne jedi prvo sredinu, umrijece ti majka. – I je praznovjerica koja kaze da ona osoba (dijete) koja od snite kruha prvo jede sredinu, svojoj majci kopa grob, jer rupa koja nastane u sniti kruha podsjeca ljude na grob u zemlji. Ovo kazu ukucani osobi koja ovako jede.
Neka(a) je begasto, makar i budalasto. – P izrazava begovski eticki princip po kojem vrijedi samo ono sto ima porijeklo od begova i begovata.
Nek(a) mu (ti) je la(h)ka zemlja. – F; kaze se za umrlog pri krscanskim sahranama, odgovara lat.: Et sit humus cineri non onerosa tuo. i: Sit tibi terra levis.
Ne kara majka sina sto karta, nego sto se vadi. – P istice da ne treba ljude kuditi ako pogrijese, ali ako ponavljaju gresku, onda je to za kritiku. Samo kockanje nije toliko opasno dok covjek ne gubi na kartama, ali kada izgubi, pa hoce gubitak da vrati, da se izvadi iz duga, moze mu se desiti da jos vise izgubi.
Nek(a) se svaki Hase brine za se. – Rimovana P koja porucuje da svako treba da se brine za sebe.
Neko ce ti se blizak razboljeti. – I; ako je neko sanjao da ga je bolio zub, tada ce mu sugovornik ovo obavezno reci, jer u narodu se taj san ovako tumaci, a ako je zub u snu i ispao, to onda tumace da ce mu umrijeti bliska osoba.
Neko ga urek(a)o. – F; kada dijete nece da jede, tada u porodici misle da je neko urekao dijete i tada neko mora da v. Saljeva mu strahu.
Ne kolju horoza sto pjeva, nego sto pjeva u nevakat. – P iz proslog stoljeca nastala povodom pogubljenja bosnjackoga pjesnika A. Ilhamije Zepcaka 1821. Kada je Ilhamija napisao pjesmu ”Cudan zeman nastade” u kojoj je napao rezim tadasnjeg sandzakbega Bosne DZ. Alipase, ovaj ga je pozvao u Travnik i pogubio. Dakle, ne stradaju pisci (horozovi) zato sto pisu, nego sto pisu ono sto vlastima u odredjeno vrijeme ne odgovara to sto pisu.
Nekome sam (si) duzan. – I je praznovjerica i koristi se kada neko rukovom zapne za kvaku na vratima, taj gest tumaci se u narodu na situaciju u kojoj jedna osoba vuce drugu za rukav kako bi ga podsjetila da mu vrati nesto posudjeno.
Neko mi je gladan. – I je praznovjerica i izgovara se prilikom objeda, kada nekome ispadne dio zalogaja iz usta, onaj koji jede pomisli da mu je neko gladan.
Neko te spominje. – F je obavezan komentar kada neko pocne da stuca jer po praznovjernom vjerovanju kad god neko ko nije prisutan spomene doticnu osobu ova stucne.
Neko voli popa, neko popadiju, a ja njihovu kcer. – Saljiva P koja pokazuje mogucnost izbora.
Ne (hvali) kudi konja kojeg nisi jahao. – P kaze: ne moze se kritikovati ni donijeti pravilan sud o necemu dok se to ne proba, tek kada jahac pojase konja moze reci da li je taj konj dobar za jahanje ili ne.
Ne kupi mrve tako! – I; ako dijete poslije obijeda dlanom skuplja mrve sa stola i docekuje ih u drugi dlan, roditelj ako je praznovjeran, reci ce mu da to ne cini golim rukama, jer to znaci da ce dom osiromasiti, nego da ih kupi krpom, a skuplja u neku posudu.
Ne laje kuja zbog sela, nego zbog sebe. – P kaze: cesto nase bosanske mahaluse kada ogovaraju onda to ne cine samo zato da bi onoga koga ogovaraju predstavili gorim nego sto jeste, nego i zato da bi tim ogovaranjem prikazale sebe da su bolje nego sto su.
Nema ruze bez bodljike ni cure bez pogriske. – P je opomena onima koji su veliki izbiraci da sve ima svoju manu.
Ne mijesaj svoj i nadjeni novac. – I je praznovjerica po kojoj drzanje nadjenog novca (koji je neko vjerovatno izgubio) i sopstvenog novca urok i prijetnja da se i sopstveni novac izgubi, dakle strahuje se od zla koje je “prenosivo”.
Ne mogu tri kuce odgajati dijete. – P sugerise da dijete trebaju odgajati samo roditelji. Kada roditelji i oca i majke zele da njihovo unuce cesto bude kod njih tada to dijete neminovno usvaja i ono odgajanje kojem ga uce oni. S trece strane i roditelji pored toga nastoje odgajati dijete na svoj nacin. v. Gdje je mnogo baba…
Nemoj da pijes iz moga fildzana. – I je opomena zbog praznovjerice: ako dvije bliske osobe koriste isti tanjur, casu ili fildzan to se tumaci kao predznak svadje medju njema. Kada neko uzme tudje posudje, a ovaj to primjeti, ako je praznovjeran reci ce ovu I.
Nemoj ga ureci. – F je izraz praznovjerja; ako neko nekoga hvali toliko da to nije uobicajeno, tada narod misli da tolika hvala moze nanijeti stetu onome ko se hvali, onda se ovako kaze.
Nemoj mesti iza njega – zamesces mu trag. – I se kaze u situaciji kada neko mete kucu, pa pri tom poslu dodje do nekoga, tj. necijih ledja. Tada se kaze I jer u narodu postoji uvjerenje da ce se zamesti trag onome kome se mete iza ledja.
Nemoj (Ne valja) na sebi pokazivati. – I; kada neko prica o necijoj bolesti pa pokaze ne sebi to oboljelo mjesto, tj. organ, onda ga ostali opomenu da to ne cini, jer se smatra da covjek moze sebe ureci i time sebi ”prizvati” bolest, v. Da tri puta pljucnem i Pomjeri se sa mjesta.
Nemoj puhati u svijecu – umrije(t) ce mornar. – I; praznovjerje kaze da svaki put kada neko puhanjem ugasi svijecu umre jedan mornar.
Nemoj se ogrijesiti o djevojku. – I; kaze majka sinu za kojega zna da se on ne misli sa djevojkom ozbiljno zabavljati, odnosno da je ne misli vjencati.
Nemoj sjediti na cosku (stola), neces se nikada ozeniti (udati). – I je praznovjerica po kojoj onaj ko u drustvu sjedni na cosku stola, dakle nije ni tamo, ni ovamo – nece nikada uspjeti da se vjenca, cosak simbolizira dilemu kojoj strani da se covjek odluci.
Ne moze se nikad isplatiti k(a)o ni ciganska krv. – P je komentar na neciji veliki i dugotrajan dug. Prije su ljudi placali kaznu, tzv. krvnina za ubijenog Roma, medjutim Romima to nije bilo dovoljno jer su zeljeli da v. Zub za zub osvete svog ubijenog suplemenika, tako da su neki ljudi morali po nekoliko puta placati krvninu za istu osobu koju su ubili.
Ne mozes sa svakim ni (po)piti. – I; neki ljudi se ponasaju ruzno u picu, na njih se odnosi ova I koju kazu oni koji su u picu veseljaci i ne prave probleme ni sebi, a ni drugima.
Ne mozes se jebati da ti ne udje. – P se kaze nekome ko nije spreman da nesto i ucini za nekog, vec samo ceka da drugi za njega cine, odgovara lat.: Conditio sine qua non.
Ne mozes vruce drzati – bojaces se (muza) zene. – I; ovako kazu majke kcerkama (sinovima) kada uoce da oni ne mogu u rukama drzati npr. vrucu solju ili kruh. Po praznovjerici ovo znaci da ce se ta osoba bojati buduceg supruznika.
Ne ostavljaj kruh naopacke!. – I; kada neko strucu kruha stavi naopacke onda mu se ovako kaze, jer u narodu praznovjerica kaze da u domu nece biti dobro, da ce sve ici naopacke, ako kruh lezi naopacke.
Ne ostavljaj makaze tako. – I se kaze onome koji ostavi makaze rastavljenih sjecica, a to po proznovjerici znaci da ce se ta osoba svadjati sa nekim.
Ne pada snijeg da prekrije brijeg, vec da svaka zvijerka pokaze svoj trag. – P istice da se ne desava nista bez opravdanog uzroka, a i sve ima svoj razlog, tek kada se stvore uslovi da se desi nesto, bit ce moguce znati ko ce ucestvovati u desavanju, pa tako nije ni bitno to sto ce snijeg prekriti brijeg, vaznije je sto ce tada mnoge zvijerke pokazati svoje tragove, namjere.
Ne pravi se pita od govana. – P naglasava: ako covjek nema sve sto mu je potrebno da uradi neki posao, ne vrijedi mu da sa nepotpunim sredstvima zapocinje rad, jer rezultat nece biti adekvatan, kaze se onome ko nastoji od slabog materijala da napravi nesto kvalitetno.
Ne pusi uzbrdo duhana, ne jasi nizbrdo hajvana, ne jebi s nogu insana. – Saljiva P koja sugerira da ne valja raditi poslove na neoubicajen nacin.
Ne stavljaj noz izmedju nas – svadjacemo se. – I je praznovjerica i kaze ju onaj koji je ubjedjen da noz izmedju njega i onoga s kim sjedi za stolom predpostavlja njihovu svadju.
Ne stoji kuca na zemlji, nego na zeni. – P istice vaznost zene u domu.
Ne sije se ma(h)rama uoci Bajrama. – P kaze: svaki posao treba poceti raditi na vrijeme kako bi se dovrsio do odredjenoga roka, jer ako neko pocne siti maramu dan prije Bajrama, a koju misli pokloniti nekome kao bajramluk, sigurno nece stici da je dovrsi do praznika.
Ne si(j) na sebi, zasices si pamet. – I je odraz praznovjerja po kojem ako neko na sebi sije, na prijer dugme na kosulji, znaci ujedno da ce tim cinom sebi samom “zasiti” i pamet.
Ne skljocaj sa makazama, svadjaces se s nekim! – I je opomena djeci kada uzmu makaze i bez potrebe skljocaju njima. U narodu postoji praznovjerica da taj cin vodi svadjanju, jer sjeciva na makazama simbolizuju suprotnosti koje se sudaraju.
Ne udaje ljepota, vec babina dobrota. – P je maksima koja istice da je za udaju djevojke vaznije oceva dobrota od djevojkine ljepote. Tur.: baba – otac.
Ne uzdaj se taste da te zetovi caste. – P duhovito komentira skrtost nekih zetova prema tastu (puncu).
Ne valja otvarati kisobran u kuci. – P je praznovjerica koja kaze da otvarenje kisobrana u kuci znaci nesrecu.
Ne valja skrinja krasna ako je prazna. – P je aluzija na lijepu kucu u kojoj zive nesretni ljudi, ali i na zenu koja je nerotkinja.
Ne valja dosipati pice. – Kafanska I koja je maksima u ponasanju ljudi koji piju. Smatra se da dosipanje pica u neispijenu casu ima za namjeru da se prijatelj u picu sto prije napije, ili po drugom tumacenju da sto prije popije onoliko koliko moze i da ide kuci jer njegovo drustvo nije pozeljno. Da se tako ne bi shvatilo dosipanje pica kaze se ova I kao opomena onome ko je ne zna.
Ne valja ici kuci odmah poslije sahrane. – I je praznovjerica koja tvrdi na nije uputno poslije sahrane, odmah sa groblja ici svojoj kuci. Smatra se da time covjek donosi nesrecu u svoj dom. Zato je obicaj da se ode u kafanu.
Ne valja mijesati pica. – P je savjet onim (neiskusnim) ljubiteljima pica koji se (relativno) brzo napiju. Cinjenica je da unosenje razlicitih vrsta alkoholnog pica dovodi do brzeg i tezeg opijanja, a sutradan i do gorega mamurluka.
Ne valja nocu prosipati soc (teljvu). – I je praznovjerica koja istice da ne treba prosipati soc od kafe, jer neko moze na osnovu tog soca saznati sudbinu onih koji su pili tu kafu.
Ne valja pred put mesti kucu. – I je praznovjerica koja naglasava da metenje kuce moze zamesti put onome koji putuje, pa se moze desiti da se taj vise ne vrati svome domu.
Ne valja se nocu sisati. – I je praznovjerica koja kaze da nocu osisana kosa lako moze postati plijen zlih sila koje ce uzeti snagu onome ko je osisan. Snaga kose je stari motiv, obradjen vec u biblijskoj prici o Samsonu i Dalili.
Ne valja se vjencavati izmedju dva Bajrama. Ramazana i Kurban – I je praznovjerje, jer su i Ramazan Bajram i Kurban Bajram povoljni i blagoslovljeni za obavljanje svih dobrih dijela, a tako i period izmedju njih. I nema izvor u islamu.
Ne valja se vracati. – I se koristi u situaciji kada neko hoce da se vrati kuci jer je nesto zaboravio, a upravo je krenuo na neko vazno mjesto. Vracanje u takvim prilikama praznovjerni ljudi tumace kao nepovoljan znak, tj. kao losu srecu ili nesrecu.
Ne valja skidati sat s ruke. – I izrazava sujevjerje po kojem, ako covjek skine svoj sat sa ruke i pokloni ga nekom time ”gubi” sve svoje vrijeme provedeno dok je imao taj sat.
Ne valja uvece sijeci nokte. – I je praznovjerica koja istice da u vecernjim i nocnim satima ne treba sjeci nokte jer odsjeceni nokti ”prizivaju” zle sile.
Ne vjeruj zeni ni kada sjedne golom guzicom na sporet. – P je deviza nekih koji u principu ne vjeruju zenama i ne treba im vjerovati cak ni u opisanoj situaciji, jer i tada je u pitanju moguca prevara.
Ne zvizdi u kuci. – I; u bosanskim domovima postoji praznovjerno uvjerenje da zvizdanje u kuci znaci prizivanje sejtana/djavola; ovo kazu roditelji djeci koja pocnu zvizdati u kuci.
Ni Bajrami nisu sto su bili. – P se odnosi na poremecaj tradicije kod nekih muslimana; mnogi vjernici ne osjecaju da su im praznici sretni kao nekada, ne dozivljavaju ih onako kao prije, mada mnogi ne znaju objasniti sta je u pitanju, najcesce je to nedsotatak bliskih osoba koje su umrle, a s kojima se dugo godina slavili Bajrame, katkad je to gubitak osjecanja mladjih za taj praznik.
Nije bio u vojsci. – F se odnosi na nekog mladica koji zbog nekog tjelesnog nedostatka, neke mane (falinke) nije sluzio vojsku; on je (u svome selu) zbog toga manje vrijedan kao potencijalni mladozenja od onih koji su bili u vojsci.
Nije kurva dok ne rodi kopile. – P istice da se ni za jednu zenu ne moze sa sigurnoscu tvrditi da je nemoralna, sve dok ne rodi vanbracno dijete. Tur. kopile – nezakonito dijete
Nije kurva koja ga rodi, vec koja ga ubije. – P izrazava narodno misljenje o karakteru zena koje rode vanbracno dijete. Vecina takvih zena je od okoline zigosana kao nemoralne osobe (sto ne mora biti tacno), a narocito se ne opravdava kada takva zena ubije novorodjence, cime nastoji da prikrije rezultat svoga nemorala. Medjutim, ubistvo djece nije svojstveno samo zenama koje rode vanbracnu djecu, jer je moguce da svaka zena dobije puerperalnu psihozu u kojoj dodje do ubistva djeteta.
Nije moj ceif kurva. – P; ako neko nekoga ometa u njegovom raspolozenju, onda mu se ovako kaze misleci pod tim da ga taj ne moze uznemiravati i ciniti od njegovog zadovoljstva ono sto se cini sa kurvom.
Nije pijanica ko mnogo popije, vec ko se napije. – P istice da treba znati popiti, a ne napiti se pri tom.
Nije se lako dva puta najesti, a kamoli zeniti. – P je komentar na situaciju onog koji se tesko odlucuje ponovo da ozeni.
Nije svaki ovan za kurbana. – P napominje da nije svaki covjek sposoban za odredjeni posao, jer ni svaki ovan ne moze biti kurban (zrtvena zivotinja ja Kurban Bajram) ukoliko ima neki nedostatak.
Ni paripa u zajam, ni zenu na sajam. – P je maksima da se ono sto je vrijedno ne smije javno pokazivati.
Ni po babi, ni po stricevima. – P; ovo je princip koji isticu svi oni kojima je stalo do realnog rjesenja kada je potrebno donijeti neku nepristrasnu odluku, makar ono ne bilo u njihovu korist.
Nisi dosao na jednoj nozi. – P; ako onaj kome se ne ostaje u kafani zeli da napusti drustvo vec poslije prvog pica, onda mu ovom P kazu da treba popiti jos jedno pice, jer je dosao na dvije noge, a popio je samo jedno pice, drugim rijecima nagovaraju ga da i on plati jednu turu pica.
Nisi mi halalio. – F; kada neko dobije od nekoga nesto, a uskoro mu se to izgubi, pokvari, tada mu ovako kaze, misleci pod tim da mu poklon nije od srca dat – ili ako neko nesto ponudjeno jede ili pije, pa se zagrcne, takodje moze reci ovu F.
Ni tvoje maslo nije za Ramazana. – P je upucena onome koji se cijelo vrijeme predstavlja postenim, a za Ramazan se treba napraviti sve, pa i hrana ali samo od onog sto je na posten nacin steceno.
Ni u brata na stan ne hodi svaki dan. – P istice da se treba postivati svacija gostoljubivost pa i kod rodjenog brata.
Ni u moru mjere, ni u zeni vjere. – P nepravdeno zigose zensku nevjeru i neumjerenost u postupcima.
Ni voda ga (je) nece. – F je komentar vezan za Boziji sud. Zene koje su su bile optuzene da su vjestice vezane su bacali u vodu. Ako potonu krive su, ako uspiju ipak da isplivaju opet su krive jer ih ni voda, kao ”cisti” element ne prima. F se kaze kao komentar kada neko ne moze da ”sapere” sa sebe odgovornost.
Ni zemlja ga ne prima (nece). – P; kada je neka zla osoba bolesna i mada se ocekuje njena smrt, a ona nikako da umre, dakle ne prima ga ni zemlja jer je previse prljav.
Novi dan – nova nafaka. – P; optimistican stav koji kaze da covjek svaki dan ima nesto za sebe, da mu je tako sudjeno; tur. nafaka – trosak za hranu, ovdje: ono sto je covjeku sudjeno da za zivota dobije, v. Od nafake ne mozes uteci.
Novac se ne brani dva puta brojati. – P upucuje da novac katkada treba i dva puta brojati, jer postoji mogucnost da onaj koji ga daje nije dobro izbrojao.
Nudjen k(a)o i cascen. – P kaze da ako neko nece da primi ono sto mu je ponudjeno, smatra se da je i pocascen, odgovara lat.: Quasi re bene gesta, v. Poljubi i ostavi.
Nuzda zakon mijenja. – P kaze: kada se covjek nalazi u teskoj situaciji, on ce mozda uciniti i ono sto je mimo zakona. Ovo se moze odnositi i na grupe ljudi koji su prinudjeni da postupaju mimo svojih obicaja i zakonskih normi.
