Svibanjske zimske posjete sa zahlađenjima, jačim mrazevima i snijegom su (na sreću) iznimno rijetki događaji , a često se povezuju sa tzv. “ledenim svecima”.
Tim se terminom pučkoga meteorologa opisuje jako pogoršanje vremena u svibnju s osjetnim zahlađenjem, koje ponekad donese snijeg u unutrašnjost zemlje i mraz i u kotlinama.
Najčešće se u narodnim kalendarima spominju tri sveca (Pankracije, Servacije i Bonifacije, od 11. do 13.svibnja), budući da je zapaženo da se u mnogim krajevima Europe oko početka druge dekade, pa do polovice svibnja dogodi naglo svibanjsko zahlađenje. U “ledene svece” se ubrajaju i Filip (1. svibnja), Sofija (15. svibnja) i Jelena (22. svibnja). Sveta Sofija se čak naziva i “ledena Sofija” zbog činjenice da katkad mraz dođe oko 15. svibnja.
Na kraju prvog svibanjskog tjedna često se podsjećamo ekstremnog zimskog udara koji se u našim krajevima dogodio početkom svibnja 1957. godine. Najviše snijega je, od 5 do 8. svibnja 1957. godine palo u Gorskom kotaru, od 50 do 80 cm. Snijega je bilo i u nizinama, pa je padao i u Zagrebu. Nakon snijega uslijedio je jaki mraz koji je počinio veliku štetu. Temperatura se u Ravnoj Gori spustila na -11 °C, a u Gospiću na -7 °C. Mraza je bilo mjestimice i na sjevernom i srednjem Jadranu. Iz tog razdoblja, po podacima DHMZ-a, potječu i dva podatka o minimalnim svibanjskim temperaturama. U Šibeniku je 6. svibnja 1957. izmjereno 2.3 °C, a u Zagrebu -1.8 °C.
– Zapisi iz daleke 1723. godine bilježe da je 12. svibnja, u Gorskom kotaru pao snijeg do koljena lomeći drveće.
– Od 15.-18. svibnja 1991. snježna oluja zahvatila je Gorski kotar i Liku. U Gospiću je izmjereno 10 cm snijega.
– 20.5.1952. snijeg je zabijelio Medvednicu (3 cm) ,a 20.5.1969. godine na Medvednici je palo 10 cm snijega. Te je godine snijega bilo i u drugim gorskim krajevima Hrvatske
– 30.5.2006. je u Gorskom kotaru padao gusti snijeg, te ga je palo i do 40 cm (Begovo Razdolje).