Teks je napisan i sastavljen u cilju sačuvanja tradicionalne hrvatske kuhinje i sačuvanju tradicionalnih Hrvatskih izraza.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 100-150 godina.

Ciediti, prociediti (seihen) kažu, kad se kroz sitce, cjedilo, pjenoču itd. koja židčina propusti, da bude čišća i tanja; n. pr. juha i umaka kroz sitce, hladetine kroz platno, koje se prije kropom namoči.

Izvrnuti (stürzen) iz tvorila pečeno ili u pari kuhano jelo možeš najlaglje tako, da mu okrajak na sve strane nožem od tvorila odrežeš, pa onda nanj položiš zdjelu; obrativ ga zatim digneš i nekoliko časova uzdržiš, da se uzmogne jelo od tvorila posvema odlupiti, a onda tvorilo odigni i stavi na stranu.

Kuhati u hlapu (hlapiti, in Dunst sieden). Prije svega treba da znaš, da posuda, u koju ćeš uložiti tvorilo s jestivom, što će se kuhati u hlapu, ima biti veća od tvorila (modela) te imati poklopac, koj će ju oda svih strana posvema pokrti, da se iz nje nemože izhlapiti; u tu posudu ulij nešto kropa ali no toliko, da bi stavljeno u posudu tvorilo zaplivalo, jer ono položeno imade ostat nepomično u posudi, ali uložit ćeš ga u nju istom onda, kad mu jestivo zakipi. Ako ti se krop prije prekuha, nego li jestivo zakipi, nadolij u posudu opet kropa. Osobito imaš paziti na to, da ostane jednaka vrućina i da polagano vri, kako će se jestivo liepo dizat i upijati paru. Mislišli da je dosta kuhano, izvadi oprezno iz posude tvorilo i stavi ga u štednjak na nekoliko časova prije nego ćeš ga staviti u zdjelu; a poliješ li ga kakovim šato-om prije nego ćeš ga na stol dati, malo pričekaj, da ohladni.

Mazanje posudja (Schmieren). Posudje se ili stopi pa se onda maslom ili maslacom namaže, ili se pako ovi raztope pa se njihovom pjenom posuda izmaže; zatim se posiplje tvorilo (Modi) sladorom (cukorom), meljom ili ribanom žemljom, tako da se u posudi okretajuć ju na sve strane razide da bude tim ciela posuda posuta, onda se neprimljeni višak iztepe iz posude. Sladorom treba posudu posipati za one sladke tjestenine, koje se u hlapu (Dunst) kuhaju, meljom za one, koje se peku, a ribanom žemljom s veće strane za ine slastne tjestenine pečene. Ako se što na zdjeli peče, mora se ova nešto bolje izmazati i posudje, gdje se gibanica ili tiesto od pjenica peče; nizki kolačnici od pločevine namažu se tanje pa se i oni posiplju meljom ali se melja izsipa opet iz njih, da samo malo ostane, onda se kolači metnu u kolačnike. Za sladke (fine) kolačiće metne se pločevni kolačnik topit, namaže se finim voskom, a kad se ova raztali, ima se bugačicom (Fliespapier) opet izbrisati i zatim razhladiti; ako U je mastno tiesto, onda posudu netreba ni izmazivati.

Miešnja (Rühren) zove se onaj rad, kad u kakvoj posudi drvenom žlicom u okrug miešaš npr. jaja sama ili maslo s jaji; to valja osobito za tjestenine, gdje treba od jaja sa sladorom napraviti pjenasto tjestivo, kojemu se onda melja, šušci (cvebe), mandale i dr. napokon i snieg primieša.

Nabujem (Anlauf) nabujati (anlaufen) kažu, kad se ribana žemlja, rezazni luk-crljenac, peršin, kojim se hoće da pospe gris, melja itd. stave u razbieljenu mast, da se ove napiju i napuhnu t j. nabujaju. Kod bielih začina (zafriga) stavljaju melju i luk zajedno u mast, a kod rumenih najprije slador pa onda melju s lukom.

Namrviti što, kažu kad n. pr. meso, ribu itd. provaljuju u drobtah (mrvicah) od suhe želje; ovu naime ribežem razmrve ili u mužaru raztuku i tako razmrvljenu stave u posudu u kojoj se onda imade ovaljati pile, meso, riba ili što se ima pohati (frigati); najprije treba svaki komadić pileta, mesa, ribe itd. ovaljati u melji, zatim u razmućenu jajetu razmočiti, da ga se melja napije, a tekar kad si to svršila, provaljaj svaki komadić u drobtinju suhe žemlje. Kotlete je dosta samo suhim drobtinjem posuti ili prije u jaja namočiti, ili ako se peku na rožtiru, u masti umočiti pa onda u drobtah ovaljati.

Opeći, pržiti (pohati) žemlje mora se naučiti svaka kuharica; treba bo opečene žemlje na juhu, oprežne na juhu francezku, postnu, medju vrganje, i u druga jela npr. tenfane trešnje, šljive itd. a pohane na sočiva. Zemlja za opek na juhu ima se razrezati na dugoljaste ili pločaste režnje (Schnitten), ovi se zatim ili prosto na žeravici ili pako na čistoj ploči od štednjaka ili na peciljci žici (Drath) da nebude odveć naglo, tako dugo drže, dok požute s jedne strane, zatim se okrenu na drugu stranu da i ona požuti, pa se stave u posudu, u koju se juha nalije.

Za pršnje (gerostet) ima na žemlji na kocke razrezati, kocke stave se u razbieljenu mast ili maslo u ponjvi i prže se na ognju, dok požute sa svih strana i postanu hrskave; naravno da se imadu dobro ponjvi i promiešati, da se s koje strane nezagore. Požutjele i hrskave izvade se iz masla i stavljaju se za opredieljena jela.

Za sladke juhe mogu se režnji od žemalja i sladorom nasuti prije nego li se opekavaju.

Žemlja se poše na maslu ili na masti; najprije žemlju razreži onako kako smo to rekli gore kod opekavanja žemlje; zatim režnje namoči u mlieku, a kad se ovoga napiju, onda jih prevaljaj u razmućenom jajetu, pa jih stavi u razbieljenu mast (maslo) u ponjvi i poši ih dotle s jedne strane, dok požute a zatim jih žlicom okreni na drugu stranu, da i na ovoj požute. Razumieva se samo sobom, da se režnji ne smiju na masti dugo kvasiti.

Peči (backen) u peći ili u štednjaku. Najprije treba da znaš, imadu li se ovi manje ili više razgrijati; to možeš na peći ili štednjaku upoznati ako u sredinu metneš papira; bit će dobri, ako ovaj postaje lagano žutim, bude-li odmah crnkast, onda jim se daj prije izhladiti, nego li staviš u njih pecivo; možeš takodjer u štednjak podmetnuti i opeku te tako će vrućina postat blažom, pa ako jošte prehitro žari, pokrij štednjak papirom. Pečeš li štogod u štednjaku na zedjeli, metni na ploču izpod nje pepela, pieska ili soli po prst debelo da ti se nebude peko prenaglo; pečeš li pako fine kolače, torte ih što od pienica, nemoj peći prerano otvarati inače ti padne tiesto i neće imati liepa lica. Kad na otvorenu ognjištu (kaminu) hoćeš da šta pečeš, onda pod tepsiju odozdola i gori na pločevinu, kojom je pokriveno tiesto, stavi u vienac t j. na okolo žeravice da ti pecivo u sredini neizgori.

Pirjaniti i tušiti(tenfati, Dünsten) znači, kad se nešta kuha u pokrivenoj posudi sa sokom od kojega postaje para. Hoćeš pirjaniti meso, metni ga na slaninu ili mašću i k tomu uzmi mrkve, peršina, celera, i narezana luka, te imaš-li i kosti, metni ih takodjer k tomu; imaš li juhe dolij je k tomu toliko, da dno bude pokriveno a zato je i voda dobra, pa onda pokrij dobro poklopcem da neizhlapi para: kad ti se je sok pokuhao, ti prilievaj opet juhe i to tako dugo, dok budeš vidila, da postane prhko; onda dogotovi tako, ako hoćeš da bude žute krase metni i odozgor žeravice, ili pak stavi sve u štednjak.

Želiš li pako da ostane bijelo, možeš ga pariti medju komadi slanine; stara živad, i tvrdo meso na taj način priredjeno najprije prhko postane, i tek mu je osobit. Sok što ti ostane, možeš procjediti i tako dati zakipjeti te onda njim polijat.

Pirjaneć varivo, postavi ga u vruću mast i do-daj nešto juhe ako samo neima soka; pokrij ga dobro i češće promiešaj da ti se posuda na dnu neprismudi. Hoćeš li da jestivo bude rumeno, onda netrebaŠ posude pokriti, i manje mu soka ostavi; nemoj niti soliti odmah u početku, nego kad se počme rumeniti onda istom po malo prilievaj juhe kako će rumen razići po cielom.

Pirjaneć voće netrebaš mu dodavati masti; ono bo se ili samim svojim sokom ili vodom i sladorom vari u pokrivenoj posudi.

Pohanje (friganje) na maslu. Uzmi po prilici toliko masti za mesne stvari, a masla za tjestenine, u ponjvu (kastrolu) koliko treba da ovoj bude, dok se mast (maslo) razpusti, njom barem po tri prsta dno visoko pokriveno; razpušćaj polagano i oprezno da ti se mast neužge; a kad bi se to slučajno dogodilo pokrij hitno kastrolu i ugušit će se plamen. Masti ili maslu nadaj se tako dugo bieliti da bi se počelo kaditi jer je onda već odviš vruće; da pokušaš, da li je dobro, stavi unj drvenu žlicu, ako ti se okolo nje dignu mjehurići, znaj da je dobro.

Pošešli jestiva od pjenica, možeš posudu pokriti pločevinom da se tiesto ljepše u vis digne a kad ovo okreneš na drugu stranu, nemoj ga pokriti.

Kada pohan komad izvadiš iz masti odredjenom zato šupljikastom žlicom ostavi da se mast odejedi onda ga istom stavi u suhu čistu posudu.

Pritopiti (aufwärmen) mogu se gotova, jela, ako se pristave k ognju, ako je potrebno, prije mu se nadolije nešto juhe ili vode, pa mu se dade vrieti, nu ima se dobro promiešati, da se neprismudi.

Prognječiti (durchtreiben, durchpassiren) može se kroz sito od žica ili od griva grah, bažulj itd.  umake tako, da se žlicom pritišću na jednu stranu, kako će jestivo proći u zdjelu, a što nevalja da ostane na situ.

Razmesti (abtreiben) maslac ili mast možeš u zdjeli kuhačom, ako budeš dotle u krug na jednu stranu miešala, dok postane rahlim (pahuljavim) zatim se metnu žutanjci ili pako cielo jaje, već kako treba, jedno po jedno, nu svako promiešaj dobro prije negoli ćeš drugo menuti; trebaš li u jestivu sladora, onda ga tučena malo po malo primiešavaj. Pravi li se s bielanjkä snieg, onda se ovaj mora gotov i to posljednji metnuti u jestivo (tjesteninu) te sasma lagano promiešati i odmah staviti u tvorilo (model), te ga se više nesmiješ taknuti. Razmetajuć mast s jaji moraš paziti, da se mast negruša, i da se nerazdieli od jajeta; ako se ipak dogodi, stavi to odmah na toplo, da se mast opet raztali i židkom postane a zatim smiešaj dok bude pahuljava. Zato zimi drži ona jaja na toplu, od kojih hoćeš da što praviš; često bo zavisi dobrota jelu upravo od toga, kako se provelo razmetanje.

Razpjeniti židčinu (sprudeln v. quirlen etwas Flüssiges). Zidčina se ili bez ikakove primjese ili pomiešana brašnom ili drugim jestivom imade krkljačom staviti u jako gibanje. Npr. jaje koje trebaš u tiesto ili za pomazanje, imadeš tako razpjeniti cielo t. j. žu-mance i bielanjce zajedno, hoćeš li ga primješati nečemu, što je vruće (juha, mlieko i dr.) imaš ga prije razpjeniti nečim hladnim ili vodom pa razpjenjujući doljevati vrućoj židčini. Kojoj jestvini treba melje primješati, može se ova najprije vodom ili kojom drugom židčinom razmutiti; nu to čini tako, da melje uzmeš samo toliko koliko baš treba, da židčina postane gusta, a kad je postala gladka, dolij joj mlieko, vodu, vrnje i t. d. što želiš.

Snieg praviti kažu kuharice onomu radu, kad bjelanjak od jaja pretvaraju u pjenu. Za ovo treba ti zdravo, mlado sirovo jaje; od stara bo i pokvarena nedobiješ guste i čvrste. Protučeš li jaje, valja ti dobro paziti na to, da ti se ni malo žumanceta neprimieša ili ne ostane u bjelanjku: žumance stavi u zdjelu, u kojoj namjeravaš jestivo razmesti, a bjelanjak spusti u posebnu posudu i ovu stavi na studeno mjesto ili u hladnu vodu; jer se onda snieg od ovoga lako i hitro napravi. Pravi se pako snieg ovako: Uzmeš čisto sniežilo (na držku poput balona uvinute žute žice, Schneeruthe) te počmeš njimi najprije veoma polagano a onda sve jače i jače tući po bjelanjku u posudi, i tučeš dotle dok postane tako čvrst, da izvadić li iz posude snježilo snieg ne padne niti se neodigne, gdje ga npr. prstom pritisneš, a niti se ne razide.

Začin pravati (einbrennen). Na razbielenu mast staviš črljenca ili češnjaka, da se malo zožare, zatim

The post Značenja zaboravljenih kuhinjskih izraza naših baka appeared first on Narodni.NET.

Kiselo zelje

Evo nekoliko primjera domaćih lijekova koji se koriste unašim krajevima i prenose iz naraštaja na naraštaj. Kao prevencija za sprječavanje prehlada i uopće jačanje imunološkog sustava preporučuje se što češće koristiti kupus u prehrani, jer potiče imunološki sustav i proizvodnju antitijela.

Kupus ili zelje kako ga zovemo po ljekovitosti nadmašuje mnoge druge ljekovite biljke. U zimskim mjesecima najviše se upotrebljava kiselo zelje. Zbog mliječne kiseline kiselo zelje je ljekovito kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, išijasa, upale vena, pa čak i kod reume. Kiselo zelje povećava otpornost protiv mnogih bolesti. Dokazano je da je najviše starih, a čilih ljudi tamo gdje se jede puno kiselog kupusa. Kada se zelje uzima u obliku čaja ili juhe, sprječava prehladu, kašalj i gripu i djeluje antiseptički na dišne organe. Zbog svojih izuzetno ljekovitih svojstava u narodu se za zelje kaže da je “sirotinjski ormarić s lijekovima”.

Bijela repa

Bijela repa koja se također tradicionalno koristi u kuhinji, korisna je jer uništava bakterije, osobito u dišnim organima, a istraživanja su pokazala da jača opći imunitet.

Koraba, mrkva i celer također povećavaju otpornost organizma.
Odličan dodatak prehrani su jabuke. Stara poslovica kaže “Jedna jabuka na dan – liječnik iz kuće van”. Jabuke su se nekada koristile za liječenje gripe, vrućice, bronhijalnih bolesti, za odčepljivanje nosa i dišnih organa te za brži oporavak nakon bolesti. Kod začepljenog nosa odlično djeluje pileća juha za koju je dokazano da je blag antibiotik i sredstvo za uklanjanje začepljenosti. Posebno je dobro poznata moć crvenog i bijelog luka – prirodnih antibiotika i antiseptika. Češnjak sadrži eterična ulja koja liječe prehladu, grlobolju i gripu te infekcije bronhija i pluća.

Domaći pripravci

Kod prehlade koristi se i hren: nariban, kuhan u mlijeku ili pomiješan s medom. Zbog svoje izuzetne ljekovitosti med je vrlo korisna namirnica u suzbijanju bolesti. Vruća limunada s medom poznati je lijek za prehlade i vrućice, a ako pomiješamo med s limunom ili jabučnim octom, dobijemo umirujući sirup protiv kašlja. Med je iznimno pogodan kao sredstvo u kojem se može davati ljekovito bilje. Žličica nasjeckane majčine dušice u medu uzima se protiv kašlja i bronhitisa, a kašalj ublažuje i čaj od sljeza. Odličan melem za dišne organe i jačanje imuniteta je i sirup od smrekinih iglica.

Bazga je također odličan lijek protiv prehlade. Vrući čaj, pripravljen namakanjem cvijeta bazge, ako se uzme na početku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, pridonosi brzom izlječenju jer potiče krvotok, izaziva znojenje i organizam čisti od otrovnih tvari. Kada pripremamo čaj za prehladu, tri žlice cvjetova prelijemo litrom kipuće vode i pijemo tijekom dana na gutljaje. Kod upale grla vrućim mlijekom prelijemo cvjetove bazge, zasladimo medom i pijemo na gutljaje za umirenje kašlja.
Kamilica je jedna od najomiljenijih vrtnih biljaka. Izvrstan je antiseptički lijek za bakterijske i gljivične infekcije te za prehladu i gripu.

Zbog brojnih djelotvornih tvari koje sadrži i stolisnik je vrlo ljekovit kod prehlada. Čaj liječi dišne organe. Paru od čaja stolisnika udišemo u nosnice kad smo prehlađeni.

A kod prehlada je vrlo koristan i čaj od šipka kao jedan od najbogatijih izvora vitamina C.

Liječenje prirodnim lijekovima manje je nasilno prema našem tijelu, ali je i dugotrajnije i zahtijeva strpljivost i upornost, no u konačnici ozdravljenje je temeljito. Stoga kako bi izbjegli zimske prehlade, po uzoru na naše stare valja jesti što više kiselog kupusa i kisele repe, a za slučaj potrebe u kućnu ljekarnu spremiti bazgu, kamilicu, stolisnik, lipu, majčinu dušicu, šipak, sljez te med isirup od smrekinih iglica.

Nekoliko bakinih recepata:

Kod visoke temperature

Čaj za znojenje

• 1 čajna žličica cvjetova bazge
• 1 čajna žličica lipe
• 1 čajna žličica kamilice
• 2, 5 dcl vode

Mješavinu bilja prelijemo kipućom vodom, nakon 10 minuta procijedimo te tijekom dana pijemo na gutljaje.

Oblozi od octa

Visoka temperatura može se sniziti oblozima nerazrijeđenog jabučnog octa ili s razrijeđenim vinskim octom (pola vode, pola octa). Hladan oblog stavljamo na stopala ili od koljena nadolje.

Parenje sinusa

Izrezane sljezove korijene namačemo 30 minuta u dvije litre vode, potom ih zakuhamo te udišemo paru.

Sinusi se čiste i udisanjem pare od kamilice, smrekinih grančica ili naribana limuna.

Sok od češnjaka za liječenje kašlja, prehlade i grlobolje

Nekoliko češanja narezati na tanke listiće, prekriti medom i ostaviti stajati 2 do 3 sata. Piti često tijekom dana po žličicu tako dobivenoga soka.

Sirup protiv kašlja i iscrpljenosti

Vrške smrekinih iglica poslažemo u staklenku široka grla i to naizmjenično red iglica, red šećera. Tako napunjenu staklenku odmah stavimo na sunce. Nema li sunca, stavimo je na vrlo slabo ugrijanu ploču štednjaka. Ne učinimo li to, šećer će se toliko stvrdnuti da se nikad neće otopiti.

Autor fotografija: Acizalb

The post Tradicionalni bakini savjeti za prehladu i imunološki sustav appeared first on Narodni.NET.

Donosimo Vam višestoljetni recept iz Poljica u Dalmaciji, ovo jelo je simbol znamenite Poljičke Republike.

Jedno od najvećih delicija Jadranske Hrvatske i zaobalja.

Sastojci za orginalni Poljički soparnik:

• 300 g blitve,
• malo mladog luka
• peršina po želji,
• brašno,
• ulje,
• sol,
• maslinovo ulje
• nekoliko Češnjeva češnjaka

Kako pripremiti orginalni Poljički soparnik:

Listove blitve oprati i izrezati na trakice, staviti ih u zdjelu, dodati im sjeckani mladi luk i peršin, posoliti i smjesu preliti maslinovim uljem. Promiješati i staviti na stranu.

U zdjelu prosijati brašno, dodati malo soli, dvije žlice maslinova ulja, malo vode i umijesiti tijesto. Podijeliti ga u dva dijela. Lim za pečenje posuti brašnom, staviti na nj jedno razvaljano tijesto, nadjenuti ga mješavinom povrća i preklopiti drugom polovicom tijesta. Loparom ga staviti na vrući komin i pokriti sačem.

Soparnik premazati maslinovim uljem i protisnutim češnjakom.

Recept za guščje meso zaliveno mašću

U zimskim danima posebno je ugodno imati uvijek pri ruci potpuno gotovo jelo, zato ako imate mogućnosti da ispečete i zalijete mašću guščje meso nećete pogriješiti. Odaberite debele guske, ali njihova mast vam neće biti dovoljna da zalijete meso. Morat ćete nabaviti i nešto svinjskog sala koje se s guščjom mašću izvrsno nadopunjuje. Masnoća koju […] Opširnije

Recept za bakinu tradicionalnu krušnu juhu sa jajima i kobasicom

Vratit ćemo se malo u vrijeme naših baka i njihovog načina života pripremanja jela. Recepti za jela su tradicionalni starohrvatski po kojima su brojne generacije pripremale svoja jela. Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.   Uzmi dobra kruha, razreži ga u tanke križke stavi na šerpiju nješto masla ili maslaca, da […] Opširnije

The post Soparnik na Poljički način – originalni recept – appeared first on Narodni.NET.

Poznato je da riža nije autohtona mediteranska biljka. Tek je Aleksandar Makedonski donosi sa svojih pohoda pa se nije baš često nalazila na rimskim stolovima. Mi smo je dosta koristili kao prilog jer nam je najbolje nadomještala nezaobilazni krumpir, a na ovu božansku namirnicu nismo smjeli ni pomisliti ako smo se htjeli držati Apicija. A htjeli smo! Možda smo danas postali pomalo i ovisnici o krumpiru, ali moramo vam priznati  uza sve bogatstvo iskušanih priloga, bez njega smo bili kao izgubljeni. Ipak, tješila nas je spoznaja da čak ni rimski car, pored svih svojih praktički neograničenih ovlasti, nije sebi mogao priuštiti jedan obični pommes frites, krumpir pečen u pećnici ili u lugu, restani, na salatu, a da njoke ni ne spominjemo.

Nevjerojatno je da tek na krilima europskoga fiziokratskog pokreta krumpir stiže u pšenicom siromašnu Dalmaciju, i to kao sirovina za pravljenje kruha, te se intenzivnije počinje koristiti u prvoj polovici 19. stoljeća. Uzgoj krumpira potiče i tadašnja francuska vlast pa providur Vicko Dandolo 1807. godine u Zadru objavljuje popularnu knjižicu Varhu radgne od krumpira i varhu načina za s’gnimi sluxitise.

Gle, mi se raspričali o krumpiru, a rizi nas čekaju. Dakle, na ulju smo zažutili poriluk povremeno dolijevajući vodu i zatim vino dok se nije potpuno smekšao. U međuvremenu smo zažutili i rižu, također na biljnome ulju, a kad je postala staklasta, i nju smo zalili bijelim vinom.

Onda smo udružili ove pijance, poriluk i rižu, i nastavili ih zajedno šufigavati. Dodali smo kokošju juhu, zapravo zamijenili smo je kockom, te papar, garum, sitno sjeckani selen, kopar i još vina, prema potrebi. Pred kraj ubacili smo sitno sjeckani luk i petrusimul i začinili maslinovim uljem.

Sastojci:

riža 6 šalica za crnu kavu
poriluk

kokošja juha
papar

garum

selen

kopar
vino bijelo

luk
petrusimul

ulje maslinovo ulje biljno

Melius vinum in oryzam quam in caput suffundere. Bolje je vino u rižu negoli u glavu dolijevati.

The post Narodni recept za Rimsku pijanu rižu appeared first on Narodni.NET.

Danas vam donosimo jedan vrlo zanimljiv recept za odličnu juhu od jetrice. Po ovom receptu su naše bake pripremale juhu od jetrice, tradicija i dugi niz generacija garantiraju nam izvrsu i vrlo ukusnu juhu od jetrice.

Sastojci za pripremu juhe

• 125 dkg brašna
• malo soli
• 1 žlica ulja
• 2 jaja
• oko 1/8 litre mlake vode
• 3/4 kg jetrice
• 1 luk
• 1 žlica kosanog peršuna
• sol
• papar
• mažuran (ružmarin)

Postupak pripreme juhe sa savijačom od jetrice

Od brašna, ulja, vode i jaja napravite gipko tijesto. Tijesto neka stoji na toplome oko 20 minuta. Tijesto valja pokriti kuhinjskom krpom.

U međuvremenu pripremite nadjev.

U malo masti pirjajte sitno kosan luk i kosan peršun.Dodajte kuhana jetrica (plućica) narezana na tanke rezance. Začinite nadjev sa soli, paprom i mažuranom, pa umiješajte razmućeno jaje. To dobro promiješajte i neka se polako pirja.

Tijesto razvaljajte i razvucite dlanovima kao tijesto za savijaču, pdebljane rubove odrežite. Tijesto namažite rashlađenim nadjevom, smotajte u savijaču i namažite je razmućenim jajetom. Namažite držak kuhače brašnom i podijelite savijaču na komade duljine oko 8 do 10 cm. Kuhajte komade savijače u posoljenoj i vreloj vodi oko 12 minuta.

Tradicionalna jela s jetricom

Zatim ih ocijedite i stavite u gotovu goveđu juhu.

Dobar tek!

The post Odlična juha s savijačom od jetrica appeared first on Narodni.NET.

Napravite ukusnu juhu od ostataka pečenog mesa po tradicionalnom receptu kojeg su koristile naše bake.

Potrebni sastojci za juhu od žumanjaka i mesa

• 1/4 kg ostatka pečenog mesa (telećeg ili goveđeg)
• 1 žlica maslaca ili ulja
• 1 žlica mrvica
• 2 žumanjka
• 1 žlica vrhnja
• 4 kriške kruha
• malo papra u prahu
• malo mažurana (ružmarina)
• 1 litra goveđe juhe
• sol

Postupak pripreme juhe:

Iskosajte (narežite) sitno meso.

Od kosanog (narezanog) mesa možete napraviti i ove ukusne valjuške!

Na Vruć maslac stavite mrvice i pirjajte to na slaboj vatri. Zatim dodajte kosano meso, dva žumanjka i vrhnje. To dobro promiješajte i smjesu posolite i popaprite dodavajući malo mažurana.

Za vrijeme pirjanja dolijte pomalo juhe da smjesa bude kašasta.

Popržite kriške kruha bez masnoće dok se potpuno ne osuše; na svaku krišku namažite smjesu, stavite na svaki tanjur po jednu krišku kruha i dolijte vruću i bistru govedsku juhu (kuhajte je od koncentrata).

Bistra goveđa juha

Dobar tek i užiajte u ovoj ukusnoj tradicionalnoj juhi.

The post Pripremite ukusnu juhu od ostataka pečenog mesa appeared first on Narodni.NET.

Tekst je pisan starohrvatskim dijalektom od prije nekih 150 godina.

Na 2/3 litre mlieka stavi jednu šaku oljuštene, sitno stučene sladke korice (cimeta), malo vanilije, da se prokuha i to zasladori razbij tri žumanceta u jušnu zdjelu nalij na to mlieka i jako miešaj, da se ne sgustne nareži žemlje i metni u juhu.

The post Juha s cimetom i mlijekom appeared first on Narodni.NET.

Pripremite ovu jednostavnu i vrlo ukusnu juhu!

Sastojci za pripremu crne juhe:

• 10 dkg slanine
• 20 dkg govedine
• 10 dkg telećih jetara
• 20 dkg rasječenih goveđih kostiju
• 1 korijen mrkve
• 1 korijen celera
• 1 korijen peršuna
• 1 koraba
• 1 glava luka
• nekoliko zrna papra
• malo vina
•  sol

Postupak pripreme crne juhe:

Oprano korjenasto povrće narežite na ploške, luk raspolovite, slaninu narežite na tanje ploške, a meso i jetra na manje komade.

U tavu položite ploške slanine i pirjajte ih na slaboj vatri. Dodajte zatim povrće i pirjajte još malo. Sada dodajte meso, kosti i jetra, posolite, ubacite nekoliko zrna papra i pirjajte. Za vrijeme pirjanja dolijte malo vina, a poslije malo govedske juhe (može biti i od koncentrata).

Kada su se kosti zarumenile i meso dobilo svoju boju prilikom pirjanja, presipajte to u lonac i dolijte 1 litru govedske juhe.

Juha neka se polako kuha.

Juha se može ovako uslužiti, a može se i procijediti kroz sito.

Jetrena juha s žličnjacima

U juhi se mogu ukuhati žličnjaci od jetara ili brašna.

Na kraju dodajte malo sjeckanog celera.

The post Crna juha ili jetrena juha s žličnjacima appeared first on Narodni.NET.

kapula 1 kg
kvasina 1 žlica
garum 6 žlica
ulje maslinovo 3 žlice
defrutum 2 žlice
med 1 žlica
datule 5 komada
timijan 1 žlica
origano 1 žlica
papar 0,5 žličice

Kapula na drugi način:

kapule zgnječiš, skuhaš u vodi, zatim frigaš na ulju. Umak ovako napraviš: majčinu dušicu, metvicu, papar, origano, med, umjereno kvasim i, ako voliš, malo garuma. Popapriš i poslužiš.

Evo još jednog ukusnog priloga od kapule što nam se izvrsno slagao s pečenim mesom.

Varro dixit in aqua bulbos esse coquendos, illis fere qui semper ostium Veneris quaerunt.

Varon o kapuli reče: kuhat u dosta je vode!

Ponajveć to je za one Veneri ušću što brode.

Craphus Alfiđus

The post Narodni rimljanski pire od kapule appeared first on Narodni.NET.

Slanine se dosta ostavljalo za salamurenje i sušenje da se ima za cijelu godinu – nositi za na njivu. Ona daje snagu za naporne poslove, a nije ni pokvarljiva.

Nosili su je i pastiri sa sobom u torbi i pekli na ražnju. Sva ostavljena slanina izreže se u kockice i istopi u čvarce, a mast nalje u kante za trošiti u jelo i mastiti po kruhu koji se pospe sitnom paprikom.

Meso od glave i kosti se skuha, meso odvoji, samelje i naprave se krvavice.

Noge i uši idu u salamuru za lučevine, koje se kuhaju za jelo preko zime. Slanina u salamuri stoji dva tjedna, plečke 4-6 a šunke 6-8 tjedana, zavisi o veličini. Zatim sve ide u ođak na sušenje (dimljenje): krvavice, slanine, kobasice — kraće — a plečke i šunke duže.

U pušnicu i smočnicu nije ,,išo rezat kako ko oće.“ Kuće gazda je bio taj koji je rezao i donašao za jelo i trošenje i vodio računa kad se šta troši i koliko, da bi bilo do novog!

Prvo se troše čvarci i krvavica, zatim rebra i kobasica, koje mora ostati do Uskrsa. Slanina se rasporedi od poklada do nove svinjokolje.

Iza Uskrsa ponekad se načima pokulenac, (koji se kuša na ,,mareno“ prodinstan). Plečke se pođu načimat preko ljeta kad su teški poslovi: žetva i dr., a šunke i kuleni, osim na Uskrs kuhani u ,,svetenju“, ne diraju se do jeseni, dok ne popljesneve (osim u nuždi).

Kako je u seljačkim kućama uvijek bivalo pretežno puno čeljadi u kući, nije se jelo „kad ko oče i kolko oče“ bar kad je suho meso u pitanju. Kad reduša metne jelo na siniju, svi se okupe za stol i obavezno prije jela: zajednička.molitva! Nakon toga, kuće gazda prekriži kruh nožem po dnu, nareže svima — i prvi uzima iz zajedničke rajlike, zatim svi redom.

Djeca su obično imala svoju malu sinijicu pored velike, gdje su oni jeli. Reduša ili gazdarica sjeda zadnja, kad je poslužila sve ukućane za stolom, a svaka mama služi svoju djecu za malim stolom.

Kad je prženje u pitanju, koje se prvo troši iza svinjokolje, nedjeljom i blagdanom za doručak, ali i u pokladne dane, isprži se u rajliki za svakog člana po jedan komadić: slanine, kobasice, krvavice ijedno rebro. Svako uzme svoj komadić i ako mu je malo, masti kruha u toj ,,moči“ gdje se meso dinstalo. (Tako da su posude ostajale čiste za pranje.)

To je samo jedan od primjera kako se o svemu vodilo računa. Na svinjokolje se išlo jedni drugima drugima jer tako zahtjevne poslove, nitko nije mogao obaviti sam.

Tradicionalna slanina

The post Tradicionalno suho meso, običaj od pripreme do konzumacije appeared first on Narodni.NET.