Zbog čeka se maškare zovu mesopust ili obrnuto? Koliko naziva ima za karneval? Od kuda naziv za karneval? Zbog čega poklade?
Ovo su neka od čestih pitanja u ovo vrijeme maškara i karnevala, malo smo istražili porijeklo i tradiciju svih korištenih imena u Hrvatskoj za karneval, fašnik, mesopust.
Sva četiri glavna naziva koja se u hrvatskom jeziku rabe za razdoblje prije uskrsnoga posta sadrže u svojem značenju i bitna obilježja promatranoga perioda. Nastojeći preko etimologije doći do antropoloških, socioloških i teatroloških sastavnica, teatrolog Nikola Batušić uspio je u nazivima karneval, poklade, mesopust i fašnih pokazati prepletanje poganske tradicije i kršćanskoga naslijeđa te mrsnih i posnih značenja.
Porijeklo naziva karneval
Po kršćanskoj tradiciji karneval nastaje derivacijom iz latinskog caro – carnis = meso (u trinaestom stoljeću u Njemačkoj i Francuskoj). Iz naziva za posljednju nedjelju prije korizmnog posta, bezmesnu nedjelju (dominica carnis privii) slijedi carne levamen i carnelevare (u značenju dignuti, maknuti meso). Odatle metatezom nastaje carnevale, odnosno karneval . Slično pojašnjavajući talijanski put etimologije iste riječi, Hrvatski naziv karneval javlja se u 18. stoljeću u hrvatskim gradovima kao europski talijanizam, ali njemačkim utjecajem.
U dubrovačkome govoru i na kraju riječi prelazi u o – tako od karnevao nastaje dubrovački karnevo.
Katolički gorljivi Španjolci imaju nekoliko naziva za poklade i svi su kršćanski obojeni: Carnestolendas (od lat. caro + tollo = oduzimanje mesa), Antruejo (od lat. introitus = ulaz, početak, predigra), Carnal (stari naziv, najčešće upotrebljavan kao opozicija korizmi) i Carnaval. Izgleda da je i španjolski naziv Carnaval talijanizam, nastao od gorespomenutoga carnelevare, iako već 1611. godine Sebastian de Cova-rrubias pokušava uspostaviti izravnu latinsku etimologiju od carne vale = zbogom meso.
To je tumačenje danas odbačeno kao pučka etimologija .
Porijeklo riječi i značenja pokade
Naziv poklade (pokladi, poklad) sadrži posne i mrsne značenjske slojeve. Poklade se negdje još tumače kao vrijeme kada se prelazi iz mrsa u post.
Običnu čovjeku može se Maretićevo hrabro izmišljanje nepotvrđenoga značenja zaboravljenome glagolu učiniti nategnutim: nije li u svakome ostavljanju sadržano i stavljanje? U ostavi se ostavlja, ali se iz nje i uzima. Uostalom, pojašnjavajući glagol pokladati (koji isto tako izvodi iz poklasti i klasti) Maretić gomila mrsna značenja: a) stavljati, postavljati; b) gomilati, trpati, t. j. stavljati jedno na drugo; c) služiti se naizmjence jednom žlicom, kad ih nekoliko zajedno jede; d) napunjati; e) krijepiti se… Začudo, Maretiću je kao izvor promaknuo Relković:”/…/ kada bi se koji priko razloga nažderao i piće povratio, onda bi Satiri u njega prstom pokazali govoreći: Ovaj se poklade! pak bi se njime posli smijali, jerbo je to njima ugodno bilo” .
Kad je riječ o pokladama, posno se od mrsnoga ne odvaja lako. Ne pomaže mnogo ni razlika između dviju crkava. Pravoslavci imaju više poklada,9 a katolici samo jedne-, to nam potvrđuje povezanost poklada i posta, ali nam ne govori ništa o posnoj ili mrsnoj sastavnici etimologije naziva poklade. U prilog mrsnome značenjskom sloju ide i kajkavski glagol naklasti 1 složiti u hrpu. Belostenec piše: “nakladam zdele s jestvinam” . Slovenski etnolog Niko Kuret slično tumači glagol klastikao “prilagati/jedi/”.
Naziv mesopust (kao i od njega skraćeni pust) pripada kršćanskome, posnom značenjskom sloju, ali u drugome dijelu te složenice ipak kao da se naslućuje podvojenost između dopuštanja i napuštanja.
Kajkavski naziv fašnik njemačkoga je podrijetla – ali naziv za poklade u germanskim se jezicima također dvojako izvodi: iz fasten = postiti i iz faseln = biti plodan. Njemački Fasching nastao je iz starijega naziva vastschangili vaschanc, za koji postoji potvrda već 1283. godine, a znači “isprazniti zadnju čašu prije posta”; drugi termin Fastnacht (ili Fasnacht) govori o posnoj noći ili noći prije posta.
Narodni nazivi za karneval i poklade
Pored naziva karneval, poklade, mesopust i fašnik upotrebljavaju se i drugi, često dijalektalne i lokalne inačice spomenutih naziva. Tako uz karneval imamo i krnjeval, krnoval, kamevd, karnivć, krneval, uz poklade tu su pokladi i poklad, uz mesopust imamo pust i mesopušće, a uz fašnik još i fašnjak, fašnjek, fašenk, fašange, vašange, fašinge itd. Dakako, tu je još mesojede (mesoije, mesovede, mesuvede, mesvijede, mrsoveđa). Ponekad se pokladno razdoblje jednostavno naziva maškare, mačkare i slično.
Nazivi za pokladne ophodnike još su raznovrsniji: mačkare, mačkari. mačkaraši, maškare, maškari, maškare, maškari, maškarade, maškaraši, maškeri, maškore, maškuri, fašenki, fašenkaši, fašenjkari, fasargare, fašingi, fašnici. fašnjaci, fašnjaki, fašingari, fašjeki, fašenjaci, fašanke. fašinke. šafanjgari, šafingari, šefengari, vašange, pusti, krnjevali, karnevali, habani, cijedi, didi, čarojice, čerjaci, čaraci. čorjaci, ćoraci. balije, pepelnice, pesnike, pesniki itd…
Popis tih naziva nije potpun, jer im treba pridodati i nazive za pojedine tipove pokladnih ophodnika koji se kreću u skupinama (zvončari, babe, bučani, pok-ladari, partenjaki. bušari. buše, naphanci, baukači, gugači, maškuri, pikači, čaplje, kožuvari, rogonje itd.), ali i nazive kao što su krabulje, škrabulje i drugi.
Pokladna povorka
Nazivi za pokladne povorke i priredbe isto su tako bogati lokalnim inačicama. Osim univerzalne maškarade i splitske krnjevalade spomenuo bih ovdje veljun kao naziv za večernje pokladno veselje.
Pokladni nazivi ponekad istodobno označavaju nekoliko pojmova: tako je npr. pust u Istri naziv za pokladno razdoblje, pokladnu lutku i za vrstu “grđih maškara” koje nose zvonca. Višeznačnost nazivlja pridružuje se slojevitosti poklada:
“Običaj da se istim imenom Pust naziva pokladno razdoblje i pokladna lutka i pokladna maškara, odaje da im narod daje isto značenje. U svemu tome nešto je izvanredno, što se propisima, izgledom i sadržajem razlikuje od drugih dana, pojava i ljudi.
U atmosferi neobičnog lako se oglasila pjesma i pokrenuo tanac, i uz njih – kao vrhunac prenavljanja, maskiranja i glume – svega izvan reda – pojavilo kazalište. Uz pomoć kretnje i riječi maškara je iskočila iz svoga magijskog apotropejskog i kultnog svijeta u svijet glumačke umjetnosti.