Prošli smo:
Vinovu lozu kroz povijest na našim područjima.
Sadnju, uzgoj i zaštitu tradicionalnih vinograda.
Berbu i proizvodnju vina na tradicionalni način na našim prostorima.
Sada na red dolazi vino.
Vino kao tradicionalna svakodnevnica u životu
Briga vinogradara za vinograd ne ogleda se samo u trudu koji je ulagao obrađujući ga i čuvajući već i u istaknutom mjestu koje vinograd i vino imaju u različitim narodnim običajima. Na Veliki petak je bilo uobičajeno da se obilno pije vina, jer se vjerovalo da se ono na taj dan u tijelu pretvara u krv.
Kraj godine, tj. razdoblje koje počinje pred Božić i traje do nakon Nove godine, nije samo vrijeme slavlja već i analiziranja rezultata protekle godine i brige za budućnost. Vino se ovdje pojavljuje u svojoj magičnoj i simboličnoj ulozi. Kod velikog dijela hrvatskog puka uobičajeno je npr. da domaćin na Badnjak obrednu svijeću gasi komadom kruha namočenim u vino, pa se prema tome na koga krene dim predviđa tko će iduće godine umrijeti. U nekim se krajevima na panj, koji se obredno pali na Badnjak, nakon unošenja u kuću stavi nešto od pripremljene hrane i polije ga se vinom. Od različitih gatanja kojima se nastoji saznati kakva će biti iduća godina poznato je i gatanje iz posuda ili orahovih ljuski s vinom. Drugdje umivanjem u vinu na Novu godinu ukućani žele postići da iduće godine budu rumeni poput njega (tj. zdravi).
Zajedničko ispijanje vina simboliziralo je potvrdu dogovora nakon obavljene trgovine, odavanja časti i potvrde dobrih želja prigodom zdravica, a u svadbama su uobičajena i zajednička ispijanja čaša mladenke i mladoženje. Jedan od važnih dijelova svadbenih običaja u nekim je vinogradarskim krajevima bio i odlazak u vinograd nakon svadbe. Negdje su muški svatovi odlazili treći dan nakon svadbe u vinograd, gdje su u vinogradarskoj zgradi nastavljali svadbeno veselje samo uz kruh i vino. Drugdje su mladenci u klijet mladenkina oca odlazili drugu nedjelju nakon svadbe, da bi odabrali zemljište za vlastiti vinograd. Iako se općenito vjeruje u ljekovitost vina, ono se samo rijetko uzimalo kao lijek. Jedna je od tih iznimaka vino blagoslovljeno u crkvi na dan sv. Ivana Apostola (27. prosinca) od kojeg se dio ulijevao u bačve da čuva vino od kvarenja, a drugi se ostavljao i pio u slučaju bolesti. Najčešće se vjerovalo da samo vino (posebno crno) jača krv i tijelu daje snagu, pa ga se davalo rodiljama i tjelesno slabima. Za liječenje su se s vinom pripravljali različiti preparati u kombinaciji s ljekovitim biljem, maslinovim uljem, terpentinom, sumporom i dr.
